Koronavirus – šta je tu smešno
Pandemiju kovida 19 pratila je i prava navala viceva, mimova i smešnih videa kojima su se ljudi iz karantina i izolacije borili protiv neizvesnosti i straha od zaraze. Slovenski etnografski muzej iz Ljubljane pokrenuo je projekat „Koronski humor“, počeo da prikuplja ove šale i najuspelije predstavi na izložbi.
„Jeste li čuli vic o koroni? Nema veze, ionako bolje da ga ne širimo okolo“, jedna je od mnogobrojnih šala koje se mogu pročitati na veb-sajtu Slovenačkog etnografskog muzeja (Slovenski etnografski muzej, skraćeno SEM) ili videti na aktuelnoj izložbi „Koronski humor“ u Ljubljani.
Naime, u trenutku kada se većina kulturnih institucija suočavala sa nizom ograničenja, u Slovenačkom etnografskom muzeju su osmislili projekat kojim će odgovoriti na novonastale izazove i ujedno pomoći ljudima da lakše prebrode teška vremena.
Kako se razvijao koncept projekat „Koronskog humora“, za RTS objašnjava kustos muzeja Miha Špiček.
„Inspirisani poslovicom da je smeh pola zdravlja, od samog proglašenja epidemije u Sloveniji početkom marta, počeli s mo da sakupljamo šale koje su kružile među nama brže od virusa. Želeli smo da razveselimo ljude i da ih bar delimično oslobodimo od svakodnevnih briga, strahova, strepnji i stresa izazvanih epidemijom. U isto vreme, želeli smo da dokumentujemo kako se naš svakodnevni život prilagodio novim okolnostima uz pomoć viceva koji su deo naše duhovne kulturne baštine“, navodi Špiček.
O samom procesu sakupljanja šala sagovornik RTS-a kaže:
„Na našem Fejsbuk profilu objavili smo poziv da prikupljamo viceve na temu koronavirusa, a kada je vest objavila STA (Slovenska tiskovna agencija), preneli su je mnogi. Tako se projekat počeo odvijati i šale su same počele stizati na imejl adresu koju smo otvorili posebno za tu svrhu“.
Primeri koronskog humora
O motivima koji su se javljali u prispelom materijalu, Špiček kaže:
„To su uglavnom bile šale o aktuelnim temama kao što su karantin i samoizolacija, s tim povezani odnosi između žena i muškaraca, zabrana kretanja između opština, rad od kuće, školovanje na daljinu... Iznenađujuće malo je bilo šala o policajcima ili plavušama. Nije izostao ni Čak Noris i crni humor, naravno“.
„Zašto Čak Noris ne mora da nosi masku i ograniči kretanje? Jer ga virus izbegava na najmanje 2 metra“ – jedan je od primera „koronskog humora“. Ili:
„Kažu da će virus na jesen mutirati. Moraćemo da peremo i noge“.
„Leto 2020. je kao reklama za Top-šop: Sačekajte, to nije sve...“.
„Nema više pres konferencije kriznog štaba u 14, ovo je bila zadnja... Ima li negde da se skine cela sezona, zna li ko?“.
„Panda u proseku jede 12 sati dnevno. Čovek u karantinu jede kao panda. Zato se zove pandemija“.
„Cilj mi je bio da smršam 10 kila u karantinu. Ostalo mi je još 15“.
„Ovo sa koronom ispalo ko kad snimaju seriju, pa im nestane love. Samo kraj, bez bilo kakvog objašnjenja“.
Granice humora
U SEM-u su, po rečima Špičeka, sakupljali i dokumentovali sve šale, da bi redakcija od pet članova, posebno oformljena za potrebe projekta, bila zadužena za krajnji izbor, koji je podrazumevao poštovanje delikatnih granica prikladnog humora.
„Granicu između neukusne i ipak prihvatljive šale teško je povući, baš kao što je teško reći šta je smešno, a šta nije“, kaže Špiček. „Zato smo se, posebno u ovom osetljivom vremenu, trudili da budemo etični i neuvredljivi. U sličnim teškim situacijama često se javlja crni humor, koji se, po definiciji, na satirični ili groteskni način bavi tragičnim događajima, tabuima, smrću. Često je kontroverzan i prelazi opšte prihvaćenu liniju dobrog ukusa. Ipak, u svojoj osnovi on je još uvek humor, koji može da nam pomogne u teškim vremenima“.
Po otvaranju javnog života u Sloveniji, vicevi su prestali da stižu, navodi Špiček, ali se publika veoma zanimala gde može da vidi prikupljene šale, što je rezultiralo otvaranjem prigodne izložbe u Muzeju. Ona pruža samo mali uvid u obilje postojećeg materijala.
Od kvasca do toalet papira
„Izložba je podeljena u šest glavnih tema, koje su se najviše pojavljivale u vicevima. To su kvasac, toalet papir, rad i školovanje od kuće, zabrana kretanja van opštine, praznici i zaštitna oprema. Za svaku od tih šest tema imamo jednu vitrinu sa simboličnim predmetom i oko njega viceve, koje smo odštampali na panoe u obliku mobilnih telefona, jer su se njima vicevi i najviše širili među nama. Od 12. marta, kad smo počeli sa sakupljanjem, sakupili smo više od 1.000 tekstualnih viceva, a bilo je i puno fotografija, mimova i videa. Izložbu smo otvorili 20. juna, a zatvorićemo je 6. septembra 2020. Uz to, ona je postavljena je i na digitalnoj platformi 'Kunstmatriks'“.
Ovim projektom Slovenački etnografski muzej učestvuje u sličnom evropskom projektu Covid Makes History (Kovid stvara istoriju), koji organizuje House of European History. „Ova institucija prikupila je 'koronske' projekte muzeja iz cele Evrope i objavila ih na svojoj veb-stranici“, napominje Špiček.
Uprkos nepredvidive budućnosti, deluje izvesno da materijala za korona projekte neće nedostajati, jer, kako su zabeležili u SAT-u:
„Kinezi kažu se još malo strpimo sa virusom kovid 19, nova verzija kovid 20 i kovid 20 Pro stiže u septembru“.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар