Читај ми!

Plakati koji vraćaju filmsku magiju: Stevan Aleksić o umetnosti, društvenim mrežama i saradnji sa holivudskim zvezdama

Stevan Aleksić, profesor Fakulteta savremenih umetnosti, ilustrator i scenograf, više od decenije ilustruje plakate kultnih jugoslovenskih filmova, a poslednje četiri godine radi omote za izdanja poznatih američkih filmova. O umetnosti danas i radu na najznačajnijim holivudskim ostvarenjima, profesor Aleksić je govorio za Dnevnik RTS-a.

Плакати који враћају филмску магију: Стеван Алексић о уметности, друштвеним мрежама и сарадњи са холивудским звездама Плакати који враћају филмску магију: Стеван Алексић о уметности, друштвеним мрежама и сарадњи са холивудским звездама

Vaša stranica na Instagramu, „Stevanova beležnica", okuplja i mlađu i stariju publiku koja kroz vaše priče i ilustracije oživljava duh nekadašnje Jugoslavije. Istovremeno, gradite uspešnu međunarodnu karijeru ilustratora. Kako je izgledao taj put i kakav je danas odnos publike prema umetnicima na društvenim mrežama?

– Umetnost je vazda bila teška borba, prava umetnost, teška borba i teško je osvajanje i to se nekako prenelo u digitalni svet na platforme. Interesantna stvar je što... Prosto, ja sam imao možda i sreće, ali moj rad datira još, ne znam, evo kada je u pitanju ilustrovani filmski plakat, pa i beležnica, vratićemo se u 2016/17. godinu kada je to sve počelo, pa sam se ja nekako preselio sa Fejsbuka na Instagram, na insistiranje ljudi koji su čitali, pratili.

Nekako samo sam suštinski radio to što volim, što me nekako odmaralo, pa je nakon određenog broja godina ta vidljivost bila prilično izražena i naravno, ne samo po pitanju beležnice.

Beležnica je neko stecište ljudi koji žele sa mnom svaki dan da prolaze kroz taj portal, u neko lepše vreme gde zaista mogu da evociraju sećanja na blisku prošlost. A opet „Stevan Aleksić art“ i moj angažman po pitanju ilustrovanja filmskih plakata i omota je neka druga stori, a i tu jeste možda teža borba. Ali eto, imao sam sreće da nekako svetske zvezde to prepoznaju, tako da su vrata bila otvorena i vrlo je to uspešno počelo.

Kada ste pomenuli svetske zvezde, junaci vašeg detinjstva poput Žan-Kloda van Dama danas su deo publike koja je oduševljena vašim radom. Sarađivali ste sa Diznijem, radili plakate i ilustracije za kultne holivudske filmove i ostvarenja. Kako ste došli do tako velikih saradnji?

– Kada sam ja počeo da dajem novo ruho velikim jugoslovenskim naslovima, domaćim filmovima i tako dalje i tako dalje… Zaista, preko stotinu ilustracija sam uradio za domaća kultna ostvarenja i imao sam divne susrete sa velikanima domaće kinematografije. Onda u jednom trenutku sam lagano počeo da ilustrujem plakate za kultna holivudska ostvarenja.

Naravno, opet to je sve, ja kažem, generacijski i osvrnuo sam se malo na taj žanr, borilački film, na junake uz koje je moja generacija odrastala. I naravno, eto, imao sam tu sreću, kada sam postavio na društvene mreže da je Van Dam to registrovao odmah i tada počinje komunikacija sa njim i saradnja sa njim. On je to i delio nekoliko puta da bi me nekako registrovala nemačka kompanija „Retro Gold 63“.

I onda su me, ja kažem, oni ukrali. I od tada, evo već četiri godine ja za njih ilustrujem omote ekskluzivnih blu-rej izdanja za kolekcionare.

Kada govorimo o filmskim plakatima, oni su najčešće i prvi susret publike sa nekim ostvarenjem. Koliko ta ilustracija može da nam prenese neku emociju, suštinu?

– Vrhunski umetnici su se trudili da nekako tom kompozicijom, uzbudljivim scenama, portretima, teksturama, bojama, realističnošću dočaraju film koji će publici biti dostupan u bioskopu, da oni pohrle odmah da kupe kartu i da tu počne ta filmska magija.

I dalje je on možda jedan reper kada će ljudi odlučiti da li da odgledaju neki film.

– Jeste, pogotovo sada na striming servisima kada biramo šta ćemo gledati, uvek gledamo atraktivan imidž, ali se vraća ilustrovani filmski, tako da možemo videti da i na Netfliksu i na Prajmu i svuda suštinski zanimljive prizore, pa ćemo se možda odlučiti, pogotovo mlađa publika.

Nama možda iskusnijima koji znamo suštinski što još vučemo iz video-klubova tu neku svest šta bi mogli, šta nas interesuje, ali mlađa publika gleda. Definitivno je važna slika.

Živimo u vremenu kada je umetnost dostupnija nego ikada na digitalnim platformama, društvenim mrežama. Sigurno da ima i pozitivne i negativne strane to što se dešava, ali koliko su on promenile način na koji mi doživljavamo umetnost kada nam je tako blizu i kada svako može da joj pristupi, da je komentariše i sve drugo na neki način.

– S obzirom da smo preplavljeni informacijama, lajkovi su tu, ali tu je i brz zaborav. Suštinski, zato negde mudro treba postupiti, negde filtrirati sadržaj. I divno je što ima tu jako zanimljivog materijala, pogotovo opet kažem, za mlađe generacije, ali opet pitanje je da li je umetnost ili je trend, tako da to isto treba nekako da prepoznaju šta je suštinski važno, šta će ih zaustaviti…

I naravno, validnost informacija, pogotovo sada u doba veštačke inteligencije. Zapravo, šta su tačne informacije, tekstualni sadržaj, šta je slika, da li ona vara i tako dalje i tako dalje. Vrlo je uzbudljivo i izazovno.

Šta vam je dalje u planu? Šta možete da nam otkrijete u nekoj bliskoj budućnosti, šta vas očekuje?

– Pa evo svako slobodno vreme koristim da, ja kažem, glancam „Stevanovu beležnicu", sređujem lagano priče i nadam se da, da će uskoro „Stevanova beležnica" biti u koricama, u mojim rukama i dostupna svima koji prate stranicu.

I naravno, ilustrujem i dalje omote i plakate i možda eventualno jedna izložba, tako da zaokružim dosadašnji rad.

четвртак, 04. јун 2026.
15° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом