Читај ми!

Šta se to dešava tokom noći – pa nam prekida san

Buđenje usred noći nije slučajno – iza toga stoje biološki ritmovi, hormoni i način na koji mozak obrađuje misli.

Шта се то дешава током ноћи – па нам прекида сан Шта се то дешава током ноћи – па нам прекида сан

Buđenje „u dubokoj noći" jedno je od najčešćih iskustava kada je san u pitanju. Iako mnogi to doživljavaju kao znak problema, nauka pokazuje da je u većini slučajeva reč o prirodnom delu ciklusa spavanja.

Prema rečima Talar Moktarijan, asistentkinje na katedri za mentalno zdravlje na Univerzitetu Vorvik, naš san nije podjednakog kvaliteta tokom noći. „Ljudi često misle da treba da spavaju neprekidno, ali u stvarnosti se san odvija u ciklusima koji se menjaju“, rekla je Moktarijan.

Tokom prve polovine noći dominira dubok san, dok se u kasnijim satima sve više javljaju lakše faze sna. Upravo u tim fazama organizam je podložniji buđenju, pa nije neobično što se mnogi ljudi bude upravo u ranim jutarnjim satima.

Pored toga, značajnu ulogu imaju i hormoni. Nivo melatonina, koji podstiče san, tokom noći dostiže vrhunac i zatim počinje da opada.

Istovremeno, kortizol – hormon koji priprema telo za buđenje, počinje da raste. Ovaj hormonski „prelaz“ dodatno povećava verovatnoću da se osoba probudi.

Stres i noćne misli

Još jedan važan faktor jeste način na koji mozak funkcioniše u tim satima. U toku noći, kada nema spoljašnjih distrakcija, misli postaju intenzivnije i često negativnije.

„U ranim jutarnjim satima ljudi su skloniji da se fokusiraju na brige i probleme, jer nema drugih stimulusa koji bi im odvukli pažnju“, kaže sagovornica portala Science Alert.

To znači da kratko, prirodno buđenje može lako da se pretvori u duže ležanje u budnom stanju, praćeno razmišljanjem o stresnim situacijama, poslu ili ličnim odnosima. Upravo ta kombinacija bioloških i psiholoških faktora često dovodi do osećaja da je buđenje u 3 ujutru „problem“, iako je samo po sebi normalno.

Pored hormonskih promena, u tom periodu noći dolazi i do blagog porasta telesne temperature, kao i smanjenja takozvanog „pritiska (potrebe) za spavanjem“, jer je deo sna već ostvaren. Sve to doprinosi lakšem buđenju.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da samo buđenje nije razlog za zabrinutost. Većina ljudi se više puta probudi tokom noći, ali se toga ne seća jer brzo ponovo zaspi.

Problem nastaje tek ako se buđenja ponavljaju često i ako osoba ne može da se vrati u san, što može dovesti do umora i pada koncentracije tokom dana.

Zaključak naučnika je da je buđenje u ranim jutarnjim satima rezultat prirodne kombinacije ciklusa sna, hormonskih promena i mentalnih procesa – a ne nužno znak poremećaja.

уторак, 21. април 2026.
16° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом