Читај ми!

Dva veka erupcije koja je promenila svet

Ove nedelje pre dvesta godina malo poznati vulkan Tambora probudio se nakon vekova mirovanja. Petog aprila 1815. godine, ogromni oblak vatre i pepela kuljao je iz vulkana puna tri sata, a onda se vulkan iznenada smirio. Taman kada su ljudi pomislili da je najgore prošlo Tambora se pet dana kasnije ponovo probudila, a prethodna erupcija je za ono što je usledilo bila „mačji kašalj“.

Najjača eksplozija u zabeleženoj istoriji čovečanstva zatresla je jugoistočnu Aziju, a čula se na daljini od čak 2.000 kilometara. Prema svedočanstvima, sam vulkan je počeo da svetli od količine užarene magme koja je pokušavala da izađe.

Lava je gutala cela sela na indonežanskom ostrvu Sumbavi. Vatreni piroklastični oblak ubio je 10.000 ljudi u minutima nakon eksplozije, a od siline eksplozije planina se raspala.

Oko kilometar i po Tambore razletelo se na sve strane, stvarajući masivnu kalderu široku sedam kilometara. Vulkanski pepeo pokrio je teritoriju dva puta veću od SAD i najmanje još 60.000 ljudi umrlo je od posledica izazvanih piroklastičnim oblakom, pepelom i naknadnim cunamijima.

Erupcija Tambore rangirana je ocenom sedam na Indeksu vulkanske eksplozivnosti (VEI) – kao superkolosalna erupcija, koja može da se očekuje svakih hiljadu godina.

VEI je logaritamska skala poput Rihterove, što znači da erupcija sa ocenom sedam izbacuje deset puta više materijala nego što su izbacile dve najveće erupcije u 20. veku – Pinatubo na Filipinima (1991) i Novarupta na Aljasci (1912), koje su bile ocenjene šesticom.

U stratosferu je izbačeno toliko sumpor-dioksida da je izazvana „vulkanska zima“. Sumpor-dioksid reaguje sa vodom i formira aerosolne čestice sumporne kiseline, koje su izuzetno reflektivne i smanjuju količine svetlosti.

Globalna temperatura je pala oko 0,4 do 0,7 stepeni Celzijusa par godina nakon erupcije, zbog čega je 1816. nazvana „Godina bez leta“. U zapadnoj Evropi letnje temperature bile su tri stepena ispod proseka, što je rezultiralo propadanjem 75 odsto useva.

Desetine hiljada umrle su od gladi, a još više je umrlo od epidemije tifusa koja je usledila. Situacija je bila još gora u Indiji, gde je erupcija uslovila prestanak monsunskih kiša od juna do avgusta 1816. godine – najduže odsustvo monsuna u zabeleženoj istoriji.

Zbog propadanja useva i epidemije kolere koja je usledila, milioni ljudi umrli su narednih par decenija. U provinciji Junan u Kini takođe je nastupila glad, kao i ubitačni mrazevi.

Severna Amerika je takođe snažno pogođena klimatskom katastrofom, a tokom letnjih meseci više od pola metra snega palo je u severoistočnim delovima kontinenta, a led se formirao na jezerima i rekama sve do Pensilvanije u julu i avgustu.

Doktor Ken Verosub sa odeljenja za geologiju Univerziteta „Kalifornija“ rekao je da se erupcije koje mogu da izazovu „vulkansku zimu“ dešavaju prosečno na svakih 200-300 godina.

Čak i erupcija vulkana Huajnaputina u Peruu 1600. godine, koja je bila kategorije šest, izazvala je „vulkansku zimu“ i klimatske promene koje su dovele do umiranja miliona ljudi i široko rasprostranjene gladi u Rusiji 1601. do 1603. godine, kada je zbog gladi zbačen car Boris Godunov.

Kad je reč o kategoriji osam, takozvanih mega kolosalnih erupcija, postoje veoma male šanse da se uskoro dogode. One se dešavaju svakih 10.000 godina, a jedno od mesta na kojem će se desiti je Jeloustounska kaldera, koja je već imala erupcije kategorije sedam i osam na svakih 650.000 godina, a poslednja se desila pre 640.000 godina.

Ipak, američki naučnici objašnjavaju da vulkanski sistem Jeloustouna ne pokazuje nikakve znake veće aktivnosti, a verovatnoća za sledeću veliku erupciju u narednih nekoliko hiljada godine je veoma mala.

Mega kolosalne erupcije kategorije osam na VEI skali izazivaju daleko pogubnije efekte. Primera radi, kada je eksplodirala Toba kaldera na Sumatri pre 74.000 godina, erupcija je bila 3.500 puta snažnija od Tambore.

Ovakve erupcije izbacuju mnogo više sumpor-dioksida u stratosferu, koji ne uspeva da se veže za vodu, a veliki deo ostaje dugo vremena ne uspevajući da se slegne. Vulkanske zime kategorije osam ne traju godinu ili dve. Toba erupcija je šest do deset godina, a prosečno u zavisnosti od dela sveta snizila temperature od tri do pet stepeni Celzijusa.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 13. фебруар 2025.
10° C

Коментари

Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом
Predmeti od onixa
Уникатни украси од оникса
Ruzmarin
Рузмарин – биљни еликсир младости, чува наше памћење и отклања болове