Od pluga do digitalne farme: Prva zadruga

Krajem 19. veka, kada je u Evropi započeo proces zadrugarstva, i u Srbiji se osnivaju prve seljačke zadrge. Pod uticajem učenih ljudi: Adama Bogosavljevića, Dragiše Lapčevića, Sretena Vukosavljevića i Mihajla Avramovića, koji su afirmisali ideje udruživanja, zadruge u Srbiji postaju temelj opstanka sela.

U drugoj epizodi našeg serijala bavimo se razvojem poljoprivrednog obrazovanja i nauke. To je period kada se osniva Ogledno poljoprivredno dobro Topčider, počinju sa radom srednje poljoprivredne škole i osnivaju se prve seljačke zadruge.
Posle školovanja u Evropskim prestonicama obrazovani ljudi vraćaju se u domovinu i menjaju život i navike stanovnika, male nerazvijene balkanske zemlje. Novčana privreda napreduje i seljaci se sve više okreću robnoj proizvodnji. U takvim uslovima počinje razvoj zadrugarstva u Kneževini Srbiji. Vodimo vas u najstariju zemljoradničku zadrugu u selu Azanja, koja je osnovana krajem 19. veka a danas se bori za opstanak. Prikazećemo vam Muzej vinogradarstva u Aleksandrovcu i Muzej grada Kraljeva jer su u tim zgradama, početkom 20. veka, bile smeštene srednje poljoprivredne škole.
Po završetku Prvog svetskog rata na Beogradskom univerzitetu osniva se Poljoprivredni fakultet sa dva odseka: poljoprivrednim i šumarskim. Najveće zasluge za osnivanje Poljoprivrednog fakulteta pripadaju tadašnjem rektoru i profesoru Simi Lozaniću, kao i profesoru Jovanu Žujoviću u to vreme predsedniku Srpske kraljevske akademije.

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи