Slikari i vajari-Moša Pijade

U Beogradu je 1957. godine, samo desetak dana posle smrti Moše Pijade, održana velika izložba njegovih dela. Tako je dobar deo javnosti saznao da Moša Pijade nije bio samo istaknuti revolucionar i državnik, već i znameniti slikar.

Odluku da postane slikar, Moša Pijade (rođen 1890. godine u Beogradu u poznatoj porodici sefardskih Jevreja), doneo je pod uticajem starijeg brata, koji mu je iz Austrije i Nemačke donosio slikarske monografije. Slikarstvo je prvo učio u Beogradu u Umetničko-zanatskoj školi kod Marka Murata, da bi potom pohađao privatne časove kod Paška Vučetića. Beograd napušta 1906. godine. Odlazi prvo u Minhen a potom u Pariz na studije slikarstva. U Beograd se vratio 1910, a već naredne godine je prvi put izložio svoja dela u Somboru. Početak Prvog svetskog rata proveo je kao nastavnik crtanja u Gimnaziji u Ohridu.

Slikarski koncept Moše Pijade zasnovan je na prirodi, obliku i svetlosti. Iako modernistički opredeljen, Moša Pijade je ostao dosledan realističkoj formi do kraja stvaralaštva. Umetnička biografija Moše Pijade tesno je povezana sa onom revolucionarnom, jer je veliki broj dela naslikao ili nacrtao tokom godina provedenih u zatvoru u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. Moša Pijade je naslikao oko 120 slika (od kojih je većina izgubljena) i više stotina skica i crteža. Najvrednije slike nalaze se u dva beogradska muzeja - Narodnom i Muzeju savremene umetnosti.

Učesnik: Vera Ristić, istoričar umetnosti
Autor: Čedomir Mirković
Proizvedeno 1981. godine 

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво