Dvorci Vojvodine: Na Zlatnom bregu Vila Stanković

Profesor dr Radenko Stanković rođen je 1880.godine u selu Leskovica u Banatu kraj Bele Crkve... U Novom Sadu je završio gimnaziju, a medicinu u Insbruku i Beču. Kao asistent nobelovca dr Karla Langštajenera učestvovao je u otkriću krvnih grupa, a od 1906. do 1920. radio je kao lekar u Zagrebu..

Drugi deo svog života od 1921. pa do smrti 1956. proveo je u Srbiji. Bio je profesor i osnivač Medicinskog fakulteta, utemeljivač srpske kardiologije kao i današnje Interne B klinike Medicinskog fakuleteta, lični lekar kralja Aleksandra I Karađorđevića, senator i ministar prosvete. Na kraju, posle atentata na kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića u Marseju od 1934. do 1941. pored kneza Pavla Karađorđevića i dr Ive Perovića, jedan od trojice namesnika maloletnog kralja Petra Drugog Karađorđevića. Rat je proveo u kućnom pritvoru, a od 1945. do pred smrt 1956. u zatvoru, u Sremskoj Mitrovici, kao narodni izdajnik...

U početku skromno imanje u Čortanovcima, na padini Fruške Gore koju su još Rimljani prozvali Zlatni breg, dr Stanković je kupio u proleće 1930 godine. "Počeo sam sa šest jutara vinogradarske zemlje, seoskom kućicom i gotovinom od 60.000 dinara", napisao je u pisanoj izjavi 1943. Na početku te izjave on, takođe, kaže da nema nameru da opravdava način sticanja, ali želi da posle smrti ostavi sve u nesumnjivom redu. Vila dr Radenka Stankovića u Čortanovcima, sagrađena na šest terasa fruškogorske padine koja gleda na Dunav - je lepota i metafora sama po sebi. To je svakako posebna sinteza okolnosti koja je uslovila neponovljivi utisak lepote: projekat arhitekte Dragiše Brašovana, savršeni sklad sa okolinom, kao i kontinuitet stratigrafije čija prošlost doseže i do rimske epohe.

Izgrađena sredinom tridesetih godina prošlog veka vila na Zlatnom bregu mogla je da bude most graditeljske baštine dvoraca i letnjikovaca devetnaestog veka i modernog doba. Ali ipak to nije postala. Istorija i sudbina udružile su svoje moći da se to ne dogodi. Slomljene su vrednosti i uzori vremena u kojem je nastala. Ljudi još više.

O vili, životnom putu i tragičnoj sudbini dr Radenka Stankovića govore Natalija Stanković, njegova snaha, dr Budimir Pavlović kustos muzeja Srpskog lekarskog društva, dr Mira Radojević istoričar, Živan Pašić, hroničar iz Čortnovaca, dr Neda Todorović....

Snimatelj Dušan Živković
Montaža KsenijaSavićević
Autor i urednik Božidar Đuran.

Repriza, 08. januar u 04:05 i 12:05

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво