Читај ми!

Brnabićeva u Skupštini: Vrednost ustava Kosova ista je kao vrednost ustava moje Karaburme

Premijerka Ana Brnabić poručila je u parlamentu da će promene Ustava u oblasti pravosuđa, koje vode u pravcu evropskih integracija, ali se prvenstveno rade zbog građana, poboljšati kvalitet njihovog života i nada se uspostavljanju šireg društvenog konsenzusa. Tokom polemike sa poslanikom Šaipom Kamberijem, Brnabićeva je poručila da "ustav takozvanog Kosova za nju ima značaj kao kada bi ona sama proglasila beogradsko naselje Karaburmu za nezavisnu državu i napisala ustav".

Ana Brnabić je kazala da je o Predlogu promena Ustava javna rasprava trajala 18 meseci i izrazila nadu da će Skupština, koja je insistirala da se nađe minimalni zajednički imenitelj, kako bi se postigao što veći društveni konsenzus kako da se izmeni Ustav u oblasti pravosuđa, postići takav dogovor i da će se tako ući u referendum.

Istakla je da je Srbija danas pokazala koliko je drugačija nego pre, recimo, deset godina, i koliko visoko je postavila standarde u oblasti promene Ustava.

"Nikada do sada nije bilo javnih rasprava, neko je radio na izmenama Ustava u zatvorenom krugu, građani su izlazili na referendum bez praktičnog znanja šta se menja i on je bio više nego upitan", rekla je premijerka.

Sada, kaže Brnabićeva, ko god da dođe na vlast, ne može ići ispod tog standarda, dakle mora da postoji široka javna rasprava, saglasnost Venecijanske komisije, da i drugi potvrde da je sve urađeno po svetskim i evropskim normama i da građani znaju o čemu odlučuju.

Zahvalila je poslanicima zato što su usvojili brojne zakone koji utiču na stanje u oblasti vladavine prava.

Obraćajući se poslanicima, Brnabićeva je rekla da je promena Ustava veoma važna tema za Vladu Srbije i jedna od tri ključne stvari vlade koju vodi.

Podsetila je da su najteže i najzahtevnije ekonomske reforme sprovedene 2014. i 2015. godine i one danas daju rezultate.

Istakla je da se sve reforme koje se sprovode ne rade samo radi evropskih integracija, već pre svega radi poboljšanja kvaliteta života građana Srbije, a u tom smislu, navela je da je važno ojačati vladavinu prava.

U tome su izmene Ustava u oblasti pravosuđa jedna od najvažnijih karika, navela je Brnabićeva.

Premijerka je detaljno navela šta je sve urađeno u oblasti borbe protiv korupcije, pomenuvši i hapšenje predsednika beogradske opštine Palilula Aleksandra Jovičića, kao i u oblasti bezbednosti novinara, rekavši da je formirana Radna grupa za bezbednost i zaštitu medija s kojom se ona jednom mesečno sastaje kako bi proverila stanje.

"Bezbednost i zaštita medija je meni važna, jednom mesečno se sastajem sa tom grupom da vidim kakav je napredak napravljen i da vidim šta Vlada može da učini", rekla je premijerka.

Kada je reč o ljudskim pravima, Brnabićeva podseća da je usvojena Strategija o prevenciji i nasilju prema ženama, da je usvojen zakon o rodnoj ravnopravnosti, navodeći da nadležno ministarstvo i dalje nastavlja svoju ambicioznu agendu.

Predsednica skupštinskog Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo Jelena Žarić Kovačević pozvala je narodne poslanike da podrže predlog Vlade za izmenu Ustava u oblasti pravosuđa.

"Na taj način ćemo podržati intencije Vlade da u oblasti pravosuđa zaista budu sprovedene reforme onakve kakve se očekuju, jer bi to bilo dobro za naše građane, ali i za Srbiju da bude punopravna članica Evropske unije", rekla je Jelena Žarić Kovačević na posebnoj sednici Skupštine.

Sednici prisustvuju i ministarke pravde Maja Popović, evropskih integracija Jadranka Joksimović, ljudskih i manjinskih prava Gordana Čomić, kao i predstavnici pravosuđa.

Na početku sednice, predsednik Skupštine Ivica Dačić obavestio je članove parlamenta da su poslanici SPAS-a Aleksandra Šapića pristupili poslaničkoj grupi SNS-a.

Polemika Kamberija i Brnabićeve 

Poslanik Šaip Kamberi izjavio je u parlamentu, da se protivi, kako kaže, parcijalnoj izmeni Ustava Srbije, smatrajući da taj akt treba promeniti u celosti, a naveo kao problematičnu i preambula Ustava, koja Kosovo i Metohiju definiše kao deo Srbije.

Kamberi je u obraćanju rekao da nema sumnje da bi Ustav trebalo da bude promenjen, i da postoje brojni argumenti za promenu celog Ustava, a jedan od njih je i taj što se, kaže, u članu 1 Srbija definiše kao država srpskog naroda, a to je prema njegovoj oceni problematično sa aspekta manjina.

U tom smislu, kao bolje primere naveo je Crnu Goru, u čijem se Ustavu, tvrdi, navodi da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko državljanstvo, ali i tzv. Kosovo, navodeći da u članu 1 stoji da je "republika Kosovo država svojih državljana".  

Prema njegovim rečima, manjine u Srbiji čine više od 20 odsto stanovništva, a takva definicija, kaže, širi uverenje da su članovi zajednica drugačijeg porekla "građani drugog reda".

"Naša poslanička grupa neće učestovati u parcijalnoj promeni, jer se time gubi dragoceno vreme, a to je ono čega najmanje imamo", rekao je Kamberi.

Premijerka Srbije poručila je Kamberiju da nije u redu da se poziva u Skupštini Srbije na ustav samoproglašenog Kosova, s obzirom na to da je poslanik u parlamentu zemlje koja Kosovo i Metohiju smatra svojom teritorijom i iz te pozicije to mora da poštuje.

Prema njenim rečima, ustav takozvanog Kosova za nju ima značaj kao kada bi ona sama proglasila beogradsko naselje Karaburmu za nezavisnu državu i napisala ustav.

Premijerka podseća da niko nije odgovarao ni za pogrom Srba 2004. godine, kao ni za uništavanje crkava i manastira od kojih se neki, kako kaže, i danas koriste kao javni toaleti.

Poslanik Kamberi je, u odgovoru premijerki, kazao da je mogla da spomene i masovne grobnice u centralnoj Srbiji u kojima su pronađeni posmrtni ostaci Albanaca, kao što su Petrovo Selo i Batajnica.

Brnabićeva ističe da može da priča i o Batajnici i Petrovom Selu, kao i o drugim mestima, i naglašava da joj je "beskonačno žao što su se te stvari dešavale".

"Žao mi je svih ubijenih, njihovih porodica, svih nestalih koje i danas tražimo, ali Srbija je na teritoriji centralne Srbije istražila apsolutno sve grobnice za koje smo dobili podatke od Prištine, Međunarodnog Crvenog krsta, sve osim dve za koje u ovom trenutku skupljamo dodatne informacije i koje ćemo istražiti", kazala je Brnabićeva.

Ustavni amandmani napisani su uz široku javnu raspravu i uz odobrenje Venecijanske komisije, rekla je premijerka, ističući da je Srbija postavila i ljudske i pravne standarde po pitanju poštovanja prava nacionalnih manjina.

"Srbija je dom manjinama. Imamo najveći procenat etničke i nacionalne raznolikosti u Evropi, ne samo u regionu, što govori kako su se naši građani ponašali i devedesetih godina za vreme ratova na prostoru bivše SFRJ", kazala je Brnabićeva.

Brnabić: Promena Ustava nije "diktat iz Brisela"

Premijerka Ana Brnabić odbacila je navode samostalnog poslanika Vladana Glišića, koji je ocenio da je Predlog za promenu Ustava, diktat iz Brisela.

Glišić je u Skupštini Srbije rekao da promena Ustava nije autentična volja naroda i drištva i poručio da će glasati protiv predloga.

"Krivo mi je što gospoda iz Brisela nisu tu da čuju šta o tome mislimo. Taj diktat iz Brisela nas dovodi do toga da preko 20 godina idući ka Evropi sebe ponižavamo i odričemo se svog suvereniteta", rekao je Glišić.

Brnabićeva je odbacila te navode i upitala čiji je diktat bio 2006. godine, kada je donet važeći Ustav, pošto "niko nije bio umešan osim nekolicine ljudi u pisanje ustavnih amandmana".

"Tada niko nije konsultovan. Gde je bila javna rasprava? Ko je pitao ljude ili sudije i tužioce u Kragujevcu ili Nišu šta misle o ustavnim amandmanima?", rekla je Brnabićeva.

Ona je ponovila da se promene Ustava rade za građane i privredu da bi se ispravile neke nelogičnosti i da bi se sudstvo, bilo, ne samo nezavisno, već mnogo odgovornije građanima.

Odgovarajući na nastavak izlaganja Glišića koji je rekao da Srbija treba da bira između "boljeg života i suvereniteta", Brnabićeva je kazala da naša država ne prihvata "ili - ili" odakle kog da dolazi. "Suviše volimo i cenimo našu zemlju i njen slobodarski duh. Ova većina nikada neće pristati na to ako priznate Kosovo možete u Evropsku uniju, pri tom to nikada nije bilo na stolu", rekla je Brnabićeva.

Glišić je tokom rasprave rekao da je podržao Ustav iz 2006.godine koji je donet u vreme Vojislava Košutnice, a za koji je, kako je rekao, na referendumu glasao i patrijarh Pavle.

"Neverovatno mi je kakav alibi vi dajete prethodnim rušilačkim vlastima koji su uništili Srbiju, prilično je dotukli, doveli nezaposlenost na preko 25 odsto...", rekla je Brnabićeva i podsetila da su "pljačkaške privatizacije" krenule 2000. godine, te napomenula da to nije bio nikakav diktat već odluka tadašnjih vlasti.

"Cilj je efikasnije pravosuđe" 

Ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović izjavila je da inicijativa za promenu Ustava nije tema koja se tiče samo evropskih integracija zemlje, već da predstavlja instrument za unapređenje temelja jedne uspešne i demokratske države, što čini efikasno i nezavisno pravosuđe.

"Evropske integracije su proces koji je dao okvir i bio je katalizator nečega što je trebalo da unesemo u naš pravni sistem, u deo pravosuđa koji se odnosi na vladavinu prava", kazala je Joksimovićeva.

Dodala je da vladavina prava podrazumeva i borbu protiv korupcije, borbu za slobodu i manjina i medija, zatim borbu protiv organizovanog kriminala, procesuiranje ratnih zločina...

Prema njenim rečima, to što danas Srbija formalno započinje promenu Ustavu govori o nedvosmislenoj posvećenosti vladavini prava, što će dovesti i do procesa i ubrzanja procesa evropskih integracija.

Odgovarajući na kritike Kamberija u vezi sa poglavljem 35, ona podseća da to poglavlje nije zamena za dijalog Beograda i Prištine i dodaje da je bilo zamišljeno kao monitoring Briselskog dijaloga.

Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić pozvala je političke predstavnike Albanaca u Narodnoj skupštini da učestvuju u raspravi i odlučivanju o Predlogu za promenu Ustava i o tome kako će izgledati pravosuđe i kako će se ustavne promene u toj oblasti odraziti na položaj pripadnika nacionalnih manjina.

Odgovarajući na kritike poslanika Šaipa Kamberija da Ustav treba promeniti u celini, te poruku da neće glasati za parcijalne izmene, rekla je da je Ustav iz 2006. "ljudskopravaški" i da je u njemu jasno definisano kakvo društvo želimo da budemo.

Ona je primetila da se najveći deo Kamberijevih opaski odnosi na kritike dela stručne javne rasprave, rasprave civilnog društva i Venecijanske komisije iz 2007. i 2008. godine, ističući da se od tada mnogo toga promenilo u primeni ustavnih članova kojima se definišu ljudska prava i slobode.

Komentarišući to što je Kamberiju problematična preambula Ustava koja KiM definiše kao deo Srbije, Čomićeva je rekla da u sadašnjem Ustavu postoji član po kojem se položaj KiM definiše posebnim zakonom.

петак, 26. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво