Elektronska trgovina postala je kiseonik srpske privrede tokom pandemije

Elektronska trgovina u Srbiji ima potencijal, budućnost i u vreme pandemije pokazalo se koliko je ovaj segment neizostavan deo poslovanja. Mala i srednja preduzeća povećavaju za 30 odsto svoj bilans uspeha ukoliko imaju e- prodavnice, zaključuju učesnici onlajn panela o trendovima elektronske trgovine u Srbiji.

U e-komerc poslovanju kvalitet usluge je sve bolji, a kupci jačaju poverenje u ovaj način kupovine - samo je deo zaključaka sa onlajn panela „Trendovi elektronske trgovine u Srbiji - e-komerc kao ključ uspeha u novim vremenima" u organizaciji Srpske asocijacije menadžera.

Razgovor je vodila Jelena Bulatović, izvršna direktorka SAM-a, a možete ga pogledati na ovom linku.

„Elektronska trgovina u Srbiji iako pokazuje značajan rast i potencijal, još uvek ima puno prostora za razvoj i neophodno je podsticanje pozitivnih trendova u ovoj oblasti", izjavila je državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Tatjana Matić, u uvodnom obraćanju na onlajn konferenciji.

Matić je navela da je u prethodne tri godine vrednost realizovanih transakcija u e-komercu porasla za 300 odsto, dok je tokom uvođenja vanrednog stanja usled pandemije većina trgovaca zabeležila rast e-trgovine od 50 do čak 300 odsto, a nakon ukidanja vanrednog stanja zadržala porast od oko 100 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

„Prateći trendove verujem da će se rast e-trgovine nastaviti kako zahvaljujući već redovnim e-kupcima, tako i pojavljivanjem novih kupaca koji se sada upoznaju sa sigurnošću i kvalitetom onlajn trgovine, ali i trgovcima koji sve više otvaraju onlajn kanale prodaje", istakla je Matić.

Prema istraživanju USAID-ovog Projekta saradnje za ekonomski razvoj, jasno je potvrđeno da je stopa rasta kompanija koje imaju veb šop i e-komerc kao opciju znatno veća od prosečnog rasta kompanija u Srbiji, odmah iza rasta kompanija koje su i izvoznici i imaju opciju onlajn kupovine.

„Ogromna većina smatra da je e-komerc bitan i da će rasti i globalno i u Srbiji. Put ka digitalnoj ekonomiji bio je dobar, nužan i neizbežan i pre pandemije. Pravila socijalnog distanciranja samo su ga učinili hitnijim. Ono što je bilo ranije na dugoročnom planu i što kompanije nisu prepoznavale da treba da se uradi danas i juče, sada je došlo kao
ključ nekog poslovanja. Više od trećine ispitanih privrednika između marta i juna smatraju da je okretanje digitalnim solucijama, naročito e-komerc rešenjima, za oporavak, preživljavanje i bolje podnošenje posledica pandemije izuzetno bitno. Iako postoji problem nedostatka informacija i na strani privrede i na strani potrošača, ono što je donelo vetar u leđa ideji da e-komerc jeste ključ za rast privrede u Srbiji je i činjenica da je privreda imala dobra iskustva, a 85 odsto kupaca je bilo prezadovoljno i nisu imali problema", kaže Dragana Stanojević, direktorka, USAID-ovog Projekta saradnje za ekonomski razvoj.

Postojale su velike predrasude i nepoverenje građana u e-trgovinu i u skladu s tim Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija je u saradnji sa USAID programo za ekonomski razvoj izdao vodiče za e-trgovinu, koji otklanjaju sumnje u onlajn trgovinu. Jedna od glavnih poruka Vodiča je da postoji razlika kad se kupuje onlajn kod registrovanih
prodavnica, onih koje nude opciju onlajn plaćanje u odnosu na to kad se kupuje bez prethodnog istraživanja i kod nepoznatih prodavaca.

„Neosporno je da je prelazak na digitalno poslovanje ubrzan i neophodan. Kako bi se zadovoljile potrebe postojećih, ali i čitave nove generacije digitalno naprednih potrošača, a uz izbegavanje rizika da novčani tokovi završe u sivoj zoni, potrebna je veća saradnja javnog i privatnog sektora na edukaciji, kao i osmišljavanje podsticaja koji će dodatno pogurati bezgotovinsko poslovanje. Važno je paralelno se fokusirati na sve učesnike u platnom sistemu jer je lanac uvek jak onoliko koliko i njegova najslabija karika i zato mi u kompaniji Mastercard radimo na tome da sigurna plaćanja budu integrisano dostupna korisnicima onda i tamo gde su im zaista potrebna u cilju stvaranja jednog glatkog
korisničkog iskustva", zaključio je Nikola Mehandžić, direktor poslovnog razvoja za tržišta Zapadnog Balkana u kompaniji Mastercard.

Poslednjih meseci je e-komerc postao kiseonik privrede.

„Imali smo trgovce koji su bili spremni na ono što nas je sačekalo, ali imamo i puno onih koji nisu verovali. Ono što se desilo je rast, a što je mnogo važnije jeste da su kupci probali da kupuju onlajn, preživeli su i ostali tu sa nama. Moramo da zajedno radimo na tom eko sistermu na prodaji, ali i zadovoljstvu kupaca. E-komerc možemo porediti sa
rudnikom, morate da uđete u dubinu, radite na procesima, digitalnoj transformaciji, timovima, partnerima u smislu digitalnih platformi, kao i u segmentu plaćanja i logistike. Apel za sve one koji su eventualno propustili prethodni talas, da uđu u ovaj segment, imamo rast od 100 odsto, kupci ostaju. E-komerc nam se uveliko dešava i na nama svima je da se procenti još povećaju", kaže Zorana Milidrag, predsednica, ekomerc Asocijacija Srbije Mikroelektronika izvozi oko 99,8 odsto svojih proizvoda, prodaje u 140 država, a Nebojša Matić, generalni direktor ove kompanije smatra da je kompletan proces e-commerca transparentan i nije problematičan.

„Bili smo među prvima koji su 2000. godine imali ovakav šop. Oko 50 odsto proizvoda prodajemo preko onlajn prodavnice i 50 odsto preko distributera. Bili bismo u strahovito lošoj situaciji da ne postoji onlajn prodaja, ona je integrisana u naš poslovni model. Zahvaljujući onlajn načinu poslovanja, mi smo, u lošoj pandemijskoj situaciji bez
problema radili, i proizvodili i prodavali. Kada je o sigurnosti reč, naša praksa pokazuje da smo za svih 15 godina imali samo pet prevara. onlajn poslovanje ne treba da bude tema. Savet malim kompanijama da ne kreću odmah u komplikovane procese i rešenja, već da postepeno grade svoje prisustvo na internetu".

Srpska asocijacija menadžera najavljuje nove onlajn događaje i pružanje informacije, saznanja i podrške poslovnoj zajednici, sa posebnim fokusom, pored očuvanja biznisa i poslovanja, na pripremi kompanija da što spremnije dočekaju period oporavka nakon krize.

петак, 26. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво