Vremeplov (15.2.2010)

Na današnji dan rođen Galileo Galilej, italijanski fizičar i astronom. Osnovano prvo pozorište u Srbiji.

Godine 1564. na današnji dan rođen je Galileo Galilej, italijanski fizičar, astronom i matematičar, osnivač mehanike. U Pizi je studirao medicinu, koju nikada nije završio. Godine 1583. primetio je da klaćenje lampe u katedrali traje jednako vreme bez obzira na dužinu amplitude. Godine 1586. pronašao je hidrostatičku vagu za određivanje relativne gustine tela, a 1610. konstruisao je refrakcioni teleskop. Godine 1632. publikovao je "Dialog" u kojem je obradio dva sistema sveta, što ga je dovelo do sukoba sa crkvom i zahteva da se odrekne Kopernikovog gledišta. Stavljen je u kućni pritvor. Galilej se bavio matematičkom fizikom, a njegova najznačajnija dostignuća su u domenu pravila kretanja. On je odbacio mnoga Aristotelova objašnjenja, među kojima i to da teža tela padaju na zemlju brže. Galilej je bacao predmete sa krivog tornja u Pizi, utvrdivši da sva tela padaju istim ubrzanjem, a to je dovelo do zakona po kome sva tela u vakumu padaju istom brzinom. Isto je kasnije potvrđeno i od drugih istraživača. Galilej je, takođe, utvrdio da na bačeno telo deluju sila privlačenja zemljine teže i horizontalna komponenta istovremeno, što je kasnije potpunije definisao Njutn. Galilej je konstruisao i prvi sat sa klatnom, ali je isti napravljen tek posle njegove smrti. I mada su pre Galileja napravljeni različiti teleskopi, on je napravio svoj astronomski teleskop, koji je za to vreme zaista bio superioran. Njime je prvi otkrio postojanje kratera i planina na Mesecu i na Veneri. Takođe je prvi otkrio i četiri meseca oko Jupitera.

(Piza, 15. 02. 1564 - Arcetri, 08. 01. 1642)

1835.- Osnovano prvo pozorište u Srbiji, "Knjažesko-serbski teatar", danas pozorište "Joakim Vujić" u Kragujevcu. Prvo stalno pozorište, kao državna ustanova, osnovano je u Kragujevcu, u specijalno preuređenoj zgradi štamparije (tipografije), na obali Lepenice, nedaleko od Konaka kneza Miloša Obrenovića. Direktor teatra bio je Joakim Vujić, pisac, prevodilac i veliki ljubitelj scenske umetnosti, koga je knez Miloš lično pozvao i postavio na tu dužnost. Njegova melodrama "Fernando i Jarika" premijerno je izvedena na dan otvaranja pozorišta. Tako je mali Kragujevac, sa nešto više od 300 domova, bio ne samo prestonica Srbije, već je postao i pozorišna prestonica cele zemlje. Pošto je tog dana održana  i Sretenjska skupština, svečanosti su prisustvovali pored kneza, članovi dvora i viđeniji ljudi toga vremena.

1781.- Umro Gothold Efraim Lesing, nemački književnik, kritičar i  teoretičar umetnosti (Kamenc, 22. 01. 1729 - Braunšvajg, 15. 02. 1781)

1804.- Počeo Prvi srpski ustanak

1835.- Donet "Sretenjski ustav", prvi ustav u srpskoj istoriji

1857.- Umro Mihail Ivanovič Glinka, ruski kompozitor

(Novospasko, 01. 06. 1804 - Berlin, 15. 02. 1857)

1880.- Rođen Grigorije Božović, književnik i publicista

(Pridvorica, 15. 02. 1880 - Beograd, 04. 01. 1945)

1893.- Rođen Mihail Tuhačevski, sovjetski maršal

(Smolensk, 15. 02. 1893 - 11. 06. 1937)

1901.- Umro Marko Miljanov, književnik i vojvoda

(Medun, 24. 04. 1833 - Herceg Novi, 15. 02. 1901)

1913.- Rođen Nikola Jančić, operski pevač

(Srpska Crnja, 15. 02. 1913 - Beograd, 26. 05. 1985)

1918.- Rođena Smilja Avramov, profesor Pravnog fakulteta u  Beogradu, ekspert za međunarodno pravo

(Pakrac, 15. 02. 1918)

1928.- Prvi civilni let kompanije "Aeroput", preteče JAT-a na liniji Beograd-Zagreb

1942.- Umro Stanislav Binički, kompozitor i dirigent, direktor Beogradske opere, osnivač Srpske muzičke škole i autor prve srpske opere  

(Jasika, 27. 07. 1872 - Beograd, 15. 02. 1942)

1951.- Rođena ejn Sejmur (Džojs Frankenberg), britanska filmska glumica (Hejs, 15. 02. 1951)

1952.- Rođen Tomislav Nikolić, političar, potpredsednik vlade Srbije i SRJ,  potpredsednik Srpske radikalne stranke, predsednik Srpske napredne stranke

(Kragujevac, 15. 02. 1952)

1962.- Rođen Milo Đukanović, crnogorski političar i državnik, predsednik Demokratske partije socijalista, predsednik i premijer Crne Gore

(Nikšić, 15. 02. 1962)

1992.- Svečano obeležen kraj dugogodišnjeg raskola u Srpskoj pravoslavnoj crkvi

1995.- Umro Radenko Mišević, slikar, profesor i dekan  Fakulteta likovnih  umetnosti u Beogradu

(Rogatica, 14. 07. 1920 - Beograd, 15. 02. 1995)

1999.- Umro Dušan Slavković, novinar i urednik Radio Beograda 

(Beograd, 30. 03. 1924 - Beograd, 15. 02. 1999)

2000.- Umro Vojin Draškoci, kompozitor i kontrabasista, profesor Muzičke škole "Mokranjac" u Beogradu

(Beograd, 28. 05. 1945 - Beograd, 14. 02. 2000)

2001.- U Novom Sadu osnovano Društvo za zaštitu srpskog jezika "Ćirilica"

2003.- Umro Aleksandar Tišma, književnik, akademik

(Horgoš, 16. 01. 1924 - Novi Sad, 15. 02. 2003)

2004.- Umro Marko Pantani, italijanski biciklista

(Ćezena, 13. 01. 1970 - Rimini, 15. 02. 2004)

2006.- Umro Josip Vrhovac, političar i diplomata, predsednik Predsedništva CK Hrvatske, član Predsedništva i ministar inostranih poslova SFRJ

(Zagreb, 09. 02. 1926 - Zagreb, 15. 02. 2006)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво