Читај ми!

Stručnjak za sajber bezbednost: Mi smo samo ogroman broj podataka koji se monetizuje

Krađa podataka u digitalnom svetu nije retkost, ali sa prelaskom u onlajn okruženje tokom pandemije je gotovo svakodnevna. Veliki broj podataka svesno ostavljamo na društvenim mrežama i to je ono što treba da ograničimo. Moramo da znamo da smo mi u internet svetu samo ogroman broj podataka koji se monetizuje, kaže stručnjak za sajber bezbednost Adel Abusara.

Čak i oni ljudi koji nemaju društvene mreže svakodnevno ostavljaju mnogo digitalnih tragova koristeći pametne telefone ili kompjutere. Neke od njih ostavljamo svesno i to je ono što možemo da otkrijemo o sebi, međutim kada dođe do krađe podataka tu je i ono što ne bi trebalo drugi da znaju.

Menadžer za politike sajber bezbednosti u kompaniji PwC Srbija Adel Abusara ističe da lične podatke kao što je matični broj i druge lične podatke nikada ne treba ostavljati na internetu.

"Pre svega trebalo bi da imamo svest o tome da mi u svakom trenutku ostavljamo digitalni trag iza sebe. Šta god da radimo u svakom trenutku ostavljamo digitalni trag i korelacijom različitih podataka vrlo je lako doći do informacija do kojih ni sami ne pretpostavljamo da neko može da dođe", objašnjava stručnjak za sajber bezbednost.

Prema njegovim rečima 2010. godine tadašnji izvršni direktor Gugla Erik Šmit rekao je: "Mi znamo sve šta radite, znamo gde ste bili i na kraju znamo šta mislite".

"U tom trenutku on je bio možda i malo pretenciozan ali danas, 12 godina kasnije, to je apsolutno istina, ne samo za Gugl nego i za neke druge kompanije", naglašava Abusara.

Dodaje da podaci pokazuju da je, na primer, jednoj društvenoj mreži poput Fejsbuka dovoljno 78 naših lajkova da bi napravila profil o nama – šta nam se sviđa, šta nas interesuje, čime se bavimo, gde želimo da putujemo.

Različiti su akteri, objašnjava Abusara, koji skupljaju podatke. Sa jedne strane to su države koje imaju legitiman razlog da te podatke skupljaju i one moraju da busu svesne da te podatke moraju isto tako i da štite.

Sa druge strane podatke skupljaju različite kompanije. Sa lojaliti karticama koje ostavljamo kompanije imaju mogućnost da naprave istoriju naših kupovina i na osnovu toga da nam daju ono što kompanije nazivaju personalizovana kupovina.

"Kompanija, s druge strane, može da stekne ogroman broj podataka o vama i da naprave neku vrstu analitike kako ćete se ponašati. U nekim ekstremnim slučajevima kompanija je imala podatke da je neka devojčica trudna pre nego što su njeni roditelji znali", poručuje stručnjak za sajber bezbednost.

Prema njegovim rečima, u principu je to legalni biznis. Dejta brokeri (data brokers) su kompanije za koju verovatno ljudi nisu čuli, ali su to kompanije koje legalno i legitimno prikupljaju podatke sa najrazličitijih izvora.

"To je igra velikih brojeva, sakupljaju podatke i onda ih prodaju ili iznajmljuju drugim kompanijama. Onda te kompanije na osnovu podataka koji su im važni mogu da na bolji način reklamiraju ili izmene neki svoj proizvod", kaže Adel Abusara.

Dodaje da je to legalan biznis. Problem je u tome što je korelacijom tih podataka vrlo jednostavno doći do vrlo osetljivih informacija o našoj intimi.

"Pre 10 godina su to radili analitičari, a danas algoritmi", poručuje stručnjak za sajber bezbednost.

Prema njegovim rečima igra dejta brokera i tih priča velikih podataka je nešto čime treba da se pozabave države i nadnacionalne institucije kao EU. Drugi deo priče su ozbiljne nevladine organizacije na evropskom nivou koje postoje i kod nas i koje se bore za zaštitu privatnosti i zaštitu podataka o ličnosti.

"Ono što je do nas je takođe jako važno. Veliki broj tih podataka mi svesno ostavljamo na društvenim mrežama i to je ono što treba da ograničimo. Nema potrebe da je apsolutno sve na mrežama. Moramo da podignemo svest. Naše društvo doskora nije imalo problem da svuda ostavlja matični broj ili da ostavimo ličnu kartu. Slike dece na društvenim mrežama su takođe nešto što je problematično", ističe Abusara.

Dodaje da neko može da se poigra našim podacima i ako pronađe podatke o matičnom broju, bankovnom računu, mogu da ukradu novac iz banke, zatim je moguće ciljano napadati ljude.

"Moramo da shvatimo da je digitalni svet neraskidivo povezan sa fizičkim svetom i ono što ne bismo uradili u fizičkom svetu ne treba da radimo ni u digitalnom. Treba da imamo dobre šifre, koristimo vi-pi-en, pazimo šta ostavljamo na internetu nije sve za internet", poručuje stručnjak za sajber bezbednost Adel Abusara.

петак, 10. мај 2024.
14° C

Коментари

Re: Poreklo
Чије гене носе народи у региону
Imam novcic od 1 centa dole je vrednost ponudjena 6000 dinara
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Imam mali novcic 1 cent
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
Косовски вез
Нематеријална културна баштина Србије – косовски вез
Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара