Profesor Lazar Davidović: Odavno prošlo vreme hirurga koji su pojedinačno mogli sve da leče

Orden Karađorđeve zvezde ustanovljen je 1904. godine, tačno vek posle Prvog srpskog ustanka, i do Drugog svetskog rata bio je najviše odlikovanje. Tako je i danas – to je najviša državna počast. Od subote, Karađorđeva zvezda je u rukama i na grudima profesora Lazara Davidovića, direktora Klinike za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. Davidović kaže za RTS da najveće medicinske probleme danas mogu da rešavaju multidisciplinarni timovi koji su sastavljeni od stručnjaka različitih profila.

Lazar Davidović je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da nije siguran da su se utisci slegli, ali je, napominje, svestan činjenice da je to najveće prizanje u njegovoj profesionalnoj karijeri. 

"Predsednik Republike Aleksandar Vučić, koji je na ovaj način prepozano i vrednovao moj rad, učinio mi je izuzetnu čast. Ali posao koji ja radim nije posao pojedinca, to je posao velikih timova. Ja imam čast, zadovoljstvo i privilegiju da decenijama već radim sa izuzetno stručnim, kvalitetnim i vrednim ljudima. Ovo nije priznanje samo meni, ovo je priznanje njima. Priznanje će za mene predstavljati dodatni podstrek i obavezu da nastavim u istom maniru", rekao je Davidović.

Lazar Davidović je 20 godina na čelu Klinike za vaskularnu hirurgiju, a od kraja prošle godine je i inostrani član Ruske akademije nauka i umetnosti.

To sve može, kaže, isključivo i samo ako se timski radi.

"Vreme hirurga koji su pojedinačno mogli da leče sve odavno je prošlo. Danas najveće medicinske probleme mogu da rešavaju multidisciplinarni timovi koji su sastavljeni od stručnjaka različitih profila. Kada je u pitanju vaskularna hirurgija, to su radiolozi, angiolozi, transfuziolozi, vaskularni hirurzi. Ponavljam, srećan sam što u našoj kući postoji jedan takav tim. Ti timovi danas mnogo uspešnije nego ranije leče oboljenja krvnih sudova koja su bila ili teško izlečiva ili apsolutno neizlečiva", istakao je Davidović.

Više nego adekvatan odnos mladih ljudi za vaskularnu hirurgiju

Profesor Davidović bio je prvi specijalista vaskularac u nekadašnjoj Jugoslaviji, a posle i prvi doktor nauka za vaskularnu hirurgiju.

"Specijalizaciju iz vaskularne hirurgije uveo je na Medicinski fakultet u Beogradu pre nekoliko decenija profesor Slobodan Lotina, moj najveći učitelj. Bio je veliki vizionar i, zahvaljujući njemu, i postdiplomska nastava i supspecijalizacija su se razvile. Sa velikim zadovoljstvom moram da konstatujem da postoji više nego adekvatan interes mladih ljudi za ovu oblast medicine, i to izuzetno kvalitetnih mladih ljudi, zahvaljujući kampanji koju vodi Ministarstvo zdravlja. Mi smo u protekle dve godine dobili i neke od najboljih studenata svojih generacija. Očekujemo da će se oni dodatno obučiti i usavršiti", naveo je Davidović.

Prema njegovim rečima, u vaskularnoj ambulanti pregledano je u 2019. više od 55.000 bolesnika.

"To je više od jednog Aranđelovca. Urađeno je 25.000 različitih ultrazvučnih pregleda zahvaljujući doktoru Draganu Vasiću i njegovim saradnicima. Urađeno je više od 2.500 operativnih zahvata, od čega daleko najveći broj su oni najsloženiji – operacije na karotidnim arterijama i operacije na različitim segmentima aorte", istakao je Davidović.

Četiri generacije vaskularnih hirurga

Dolaze i buduće kolege iz stranih klinika na edukaciju u Kliniku za vaskularnu hirurgiju.

"Sada se kod nas nalazi jedan mladi italijanski hirurg, doktor Farina iz Palerma", naveo je Davidović.

Na Klinici, kako je napomenuo, postoje četiri generacije vaskularnih hirurga.

"Ja pripadam onoj najstarijoj generaciji. Zatim dolazi jedna druga generacija koja odavno nije budućnost Klinike, ona je sadašnjost. Ti ljudi su kompetentni da izvode najsloženije vaskularne operacije, a zatim dolaze još dve generacije koje su na putu da takve postanu", kazao je Davidović.

Hitne operacije se ne mogu predvideti 

Dodaje da bi lično želeo da nastavi razvoj najkompleksnije vaskularne hirurgije, a to je hirurgija torakoabdominalne aorte koja ja postala rutina.

"Mi smo prošle godine od strane profesora Roberta Kijeze uvršteni na listu evropskih centara koje ove procedure rade rutinski – London, Pariz, Mastriht, Milano, Esen. Složićete se, jedno respektabilno društvo. Cilj je da što veći broj mladih ljudi bude kompetentan da izvodi ove procedure i da tehnološki ne zaostajemo za centrima koji to rade. Tu nam pomažu Klinički centar i Ministarstvo", naveo je Davidović.

Danas, navodi, neće biti u operacionoj sali, ali je dežurni lekar, docent Končar, uradio je sa saradnicima četiri hitne operacije tokom jučerašnjeg dana.

"Hitne operacije su nešto što se ne može predvideti, a posebno ne koliko će one biti složene. Pored lekara, na Kliniku su u datom momentu morali da dođu još neki mladi ljudi koji su u to bili uključeni", kazao je Davidović.

Prema njegovim saznanjima, kako je istakao, svi operisani pacijenti su u sasvim zadovoljavajućem stanju.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво