Povećan broj dece u inkluzivnom obrazovanju

Samostalni savetnik u Ministarstvu prosvete Angelina Skarep kaže za RTS da se broj dece koja pohađaju nastavu po inkluzivnom programu svake godine se uvećava. Napominje da je sistem inkluzivnog obrazovanja u Srbiji razvijen, ali da ima još prostora za usavršavanje.

Angelina Skarep je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekla da se svake godine na svim nivoima obrazovanja oko deset odsto dece upiše po inkluzivnom programu.

"Svake godine se taj broj dece povećava. Oko deset posto se upiše na sve nivoe obrazovanja. To su deca sa specifičnim potrebama, iz ruralnih sredina, i iz različitih socijalnih kategorija", kaže Skarepova.

Napominje da inkluzija obuhvata decu iz različitih kategorija koji imaju specifične potrebe u odnosu na obrazovanje. Proteklih godina je , kaže Skarepova, najveći pomak napravljen upravo u obimu kategorija dece koja su uključena u ovaj tip obrazovanja.

Kada je reč o inkluzivnim programima, Skarepova ističe da Ministarstvo prosvete daje okvir programa, ali da svaka škola ima stepen slobode u planiranju i sadržajima koje će koristiti.

"Uglavnom tu slobodu koriste, ali se dešava i da ne koriste, već da se na klasičan način sporovodi školska praksa, a da se pripremanje za decu kojima je potrebna podrška ne obavlja", napominje savetnica u Ministarstvu prosvete.

Skarepova kaže da je u Srbiji razvijena mreža za inkluzivno obrazovanje, a da su u nju uključeni defektolozi, specijalne škole, eksperti, kao i da se na portalima mogu pronaći primeri dobre prakse sa decom, koji se mogu koristiti.

Na konstataciju da broj personalnih asistenata koji rade sa decom sa specifičnim potrebama često nije dovoljan, Skarepova kaže da su ta pitanja na nacionalnom nivou rešena zakonskom i podzakonskom regulativom, a da je pitanje o onima koji deci pomažu u nastavi spušten na lokalni, odnosno na školski nivo.

Angelina Skarep ističe da zna kako materijalna sredstva na lokalu nekada nisu dovoljna, i da je neophodno da kroz budžet na lokalnom nivou budu omogućeni personalni asistenti za svu decu kojima su potrebni.

Ukoliko detetu ne bude dodeljen personalni asisetent koji bi mu pomogao u nastavi, dodaje Skarepova, roditelji se mogu žaliti najpre opštini, potom školskoj inspekciji i socijalnim službama.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 30. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво