Читај ми!

Znakovni jezik u institucijama

Svaka institucija u kojoj gluva osoba želi da ostvari neko svoje pravo uskoro će morati da obezbedi znakovnog tumača. To predviđa Zakon o znakovnom jeziku o kome će Skupština raspravljati posle letnje pauze.

Zakon o znakovnom jeziku, koji će se naći pred poslanicima na jesen, trebalo bi da omogući bolju inkluziju gluvih i nagluvih osoba u društvo. Kako je zakonom predviđeno, svaka institucija, u kojoj gluva osoba želi da ostvari neko svoje pravo, moraće da obezbedi znakovnog tumača.

Od marta 2005. godine RTS na prvom kanalu emituje vesti za gluve. Osim te informativne emisije, četvoro angažovanih tumača znakovnog jezika prevode i "Mesto za nas", emisiju posvećenu osobama sa invaliditetom.

"U kontaktu sa decom i sa starijom nečujućom poupulacijom shvatila sam da im vesti dosta znače, ali smatram da takvih emisija treba da budee mnogo više", kaže tumač znakovnog jezika Svetlana Pešić.

Znakovni jezik je maternji jezik gluvih osoba i njihovo osnovno sredstvo komunikacije. To je, međutim, do sada bila i otežavajuća okolnost da ostvare svoja prava u mnogim institucijama. Novi zakon bi trebalo to da promeni.

"Svi državni organi i organizacije pred kojima građani imaju potrebu da ostvare neko svoje pravo biće u obavezi da obezbede gluvom i nagluvom građaninu da to svoje pravo i ostvari na svom maternjem jeziku, tačnije znakovnom jeziku", kaže državna sekretarka u Ministarstvu rada zapošljavanja i socijalne politike Brankica Janković.

Tumače znakovnog jezika, institucije će po potrebi angažovati sa evidencije resornog ministarstva i Saveza gluvih i nagluvih Srbije. Problem u primeni zakona, međutim kažu nadležni, mogao bi da bude nedovoljan broj tumača.

"Mi smo iškolovali oko 50 tumača i 100-200 prevodilaca, ali to je zaista mali broj u odnosu na broj gluvih ", kaže sekretar Saveza gluvih i nagluvih Srbije Radoje Kujović.

Novi zakon trebalo bi da reši i status prevodilaca i tumača znakovnog jezika, jer ta profesija za sada nije prepoznata u našem društvu. Njome se uglavnom bave osobe koje znakovni jezik koriste od detinjstva.

Procenjuje se da u Srbiji živi oko 30.000 gluvih i 100.000 nagluvih osoba. U ostvarivanju njihovih prava, uzor bi mogla biti Slovenija, država u kojoj osobe sa poremećajem sluha, imaju i svoju televiziju.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво