Zaharijeva o makedonskim zabludama, mržnji prema Bugarima i EU

Lideri Severne Makedonije su u zabludi da će, posle izbora u Bugarskoj, doći do promena u politici prema toj državi, rekla je bugarska ministarka inostranih poslova Ekaterina Zaharijeva.

"Pogrešna je pretpostavka da će se posle izbora nešto kod nas promeniti. Ukoliko i dođe do promena, to će biti loše po njih", rekla je Zaharijeva bugarskoj televiziji BTV.

Bugarska ministarka je ocenila da probleme u odnosima dve države valja rešavati bez emocija, optuživši makedonske lidere da i dalje insistiraju na "stereotipima iz prošlosti", zasnovanim na "negativnom odnosu i mržnji prema Bugarskoj".

Šta želi Sofija?

Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.

Vlasti u Sofiji pak smatraju da je pre početka pregovora potrebno rešiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.

Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahteve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će, kako tvrdi Ekaterina Zaharijeva, biti rešeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korene.

Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Severne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu.

Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Severne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: "Prema Ustavu Republike Severne Makedonije".

Bugarska navodi i da je "makedonski jezik nastao 1944. godine", te da može da se računa jedino kao "pisana regionalna forma bugarskog jezika".