Episkopski savet o izjavi Markovića: Ponuda neustavna i zlonamerna

Episkopski savet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori oceniio je neustavnom i zlonamernom ponudu predsednika Mila Đukanovića i premijera Duška Markovića o obustavi primene Zakona o slobodi veroispoviesti do odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava.

Episkopski savet je obraćanje premijera Duška Markovića ocenio kao politikansku zloupotrebu ozbiljne teme pred najavljene izbore.

"Tome govori u prilog i odnos vladajuće partije i njenih političkih partnera prema crkvenoj imovini, koja se ovih dana ogleda u prodaji manastirske vodenice u Pljevljima, berzanskom prometovanju pravoslavnih hramova na Svetom Stefanu, rušenju, od mještana građenog, manastirskog konaka na Briskoj Gori kod Ulcinja...", navodi se u saopštenju.

U reagovanju koje potpisuju mitropolit Amfilohije, episkop budimljansko nikšićki Joanikije, episkop mileševski Atanasije i episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije navodi se da je istina da je sastanak održan, ali, kako se dodaje, njegovo zakazivanje je imalo svoju istoriju u kojoj se ne može jednostavno reći da je održan "na poziv mitropolita Amfilohija sa episkopom Joanikijem".

"Najpreciznije bi bilo reći da je inicijativu za sastanak na najvišem nivou, prije nastavka, od nas traženog, ekspertskog dijaloga, najprije dao sam premijer, a da je mitropolit predložio širi format tog sastanka. Od donošenja neustavnog i diskriminatornog Zakona o slobodi vjere ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, Mitropolija crnogorsko-primorska, kao i sve eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori imaju intenzivne kontakte i sastanke na svim nivoima: sa političkim partijama, pojedincima, ambasadama, civilnim sektorom, kao i brojnim međunarodnim institucijama. Javnost obavještavamo samo o onim sastancima koji su konstruktivni i doprinose istinskom i posvećenom dijalogu. A ovaj, nažalost, nije bio takav", navodi se u reagovanju.

Boravišne dozvole za sveštenstvo

Dodaje se da su episkopi tražili prihvatanje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o slobodi vere ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica, koji je odavno predat Vladi u zvaničnim razgovorima ekspertskog tima te da su tražili da se odobre boravišne dozvole jedom broju sveštenika, monaha i monahinja, koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

"Ne možemo se saglasiti sa navodima premijera o 'trajnoj opredjeljenosti' vlasti da vode dijalog i traže zajednička i najbolja rješenja. Da je to tako, ovdje ne bi bilo nikakvoga spora. Upravo zbog izostanka takvog odnosa prema Pravoslavnoj Crkvi je i došlo do problema u kojem se nalazimo, a koji, saglasni smo u nečemu i sa premijerom, 'opterećuje ukupni društveni ambijent'", dodaje se u saopštenju.

Ono što se, kako kažu, iz razgovora jedino iskreno moglo zaključiti, to je ponuda režima, nekoliko puta i javno izrečena, "da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori bude 'deo  rešenja na' na način što bi, valjda, trebalo da učestvujemo u ostvarenju političkog programa vladajuće partije i stvaranja partijske 'crkve' u Crnoj Gori".

"Za takav bezumni predlog, naravno, nikad neće imati sagovornika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao ni u bilo kojoj istinskoj vjerskoj zajednici u svijetu. Upravo su takve ponude, a ne litije, koje su samo reakcija na nepravdu, one koje drastično smanjuju mogućnost uspješnog dijaloga i stvaraju 'nerazumijevanje i konfrontacije' u društvu", poručuje Episkopski savet.

Ponuda neustavna i zlonamerna

Ističu da je zaista neshvatljivo optužiti Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori za "odbijanje dijaloga, a samim tim i mogućnosti da se pronađe održivo rešenje, poslije naših višegodišnjih napora da uspostavimo institucionalni dijalog sa državnim vlastima, ne tražeći ništa drugo sem obezbjeđenja elementarnih ljudskih i vjerskih prava, koja su ugovorima potvrđena drugim tradicionalnim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori".

Ponudu Đukanovića i Markovića o obustavi primene zakona do odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, smatraju neustavnom, a time, kako dodaju, i zlonamernom, i to, kako su kazali, iz više razloga.

"Prvo, ona predstavlja pokušaj državnih vlasti da skinu odgovornost sa sebe zbog donošenja neustavnog i diskriminatornog zakona. Drugo, Vlada nema mogućnost da obustavlja primjenu nijednog zakona i nema institucionalne mehanizme kojima bi mogla da garantuje da se zakon neće primjenjivati, jer je on u ovom trenutku sastavni dio pravnog poretka Crne Gore. Treće, Ustavni sud ima ovlašćenja po kojima je dosad mogao da pokrene ocjenu ustavnosti ovog nesrećnog Zakona. To je isto mogla da uradi Vlada, kao i poslanici vladajuće većine u Skupštini", poručuje Episkopski savet. 

Dodaju da taj sud nema rok u kojem bi trebalo da odluči o ustavnosti zakona.

"Za ovako važno pitanje nije nevažna činjenica da Ustavni sud trenutno nema predsjednika. Četvrto i možda najvažnije - u nadležnosti Evropskog suda za ljudska prava nije ocjena ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa, već pojedinačnih akata, koji bi bili donijeti prilikom primjene zakona. Dakle, ovim je opet odbijen zahtjev naše Crkve da se dijalog vodi o promjeni zakona, čime je vlast pokazala da je suštinski ne interesuje argumentacija Crkve niti stručne i šire javnosti o neustavnosti i diskriminatornom karakteru određenih normi ovoga zakona", ocenjuju u saopštenju.

Osvrćući se na održavanje litija, poručuju da su one predstavljale i da predstavljaju jedinstveni mirni protest protiv antiustavnog i diskriminatornog zakona i da je takvo je pravo zagarantovano svim demokratskim ustavima sveta.