Читај ми!

Dani opasnih manevara na Pacifiku - nosači aviona, dvogledi i projektili

Kina spremna da porine treći, do sada najnapredniji nosač aviona u trenutku kada Tokio na manevre šalje Izumo, najveći japanski ratni brod izgrađen od Drugog svetskog rata. Bliski susreti ruskih, kineskih i tajvanskih aviona. Kanada se žali da su kineski lovci bar 60 puta "prozujali" pored patrolnih aviona nedaleko od Severne Koreje.

Дани опасних маневара на Пацифику - носачи авиона, двогледи и пројектили Дани опасних маневара на Пацифику - носачи авиона, двогледи и пројектили

Kada su se oblaci razišli, satelitski snimci su pokazali sa su radinici u šangajskom brodogradilištu skinuli potpore i skele oko novog nosača aviona, što suštinski znači da će brod "tipa 003" uskoro biti porinut u more.

Skoro 300 metara dug, opremljen katapultima za lansiranje i hidrauličnim užadima za zaustavljanje letelica, "003" će, prema procenama američkih vojnih analitičara, biti "najveći i najmoderniji" nosač aviona izgrađen van SAD.

Gotovo istovremeno, Japan je u patrolu poslao "Izumo", nekadašnji nosač helikoptera, koji je u skladu sa novom vojnom strategijom Tokija, preuređen u nosač aviona.

Pacifička turneja ovog broda najavljena je kao japanski odgovor na bezbednosni sporazum Kine i Solomonskih ostrva, koji Tokio i Vašington vide kao pokušaj da okončaju decenije američke dominacije u ovom regionu.

"Izumo", najveći japanski ratni brod izgrađen posle Drugog svetskog rata, bio je prvobitno projektovan kao nosač helikoptera, u skladu sa japanskim zakonima kojim je suštinski zabranjena proizvodnja ofanzivnih vojnih sistem. Jačanjem kineskih ambicija, ovaj brod je delimično modernizovan i na njega su krajem prošle godine sletela dva američka višenamenska aviona F-35B.

Bio je to prvi put posle 75 godina da je neki avion poleteo ili sleteo sa japanskog nosača aviona. Modifikacija ovog broda biće u potpunosti okončana za dve godine, negde u vreme kada će i kineski "tip 003" biti spreman za akciju.

Dug 248 metara, "Izumo" je drugi najveći nosač aviona izgrađen u Japanu. Dvadesetak metara duži "Šinano", koji je u stvari bio modifikovani bojni brod klase "Jamato" potopila je američka podmornica krajem 1944. godine, svega desetak dana pošto je uveden u službu ratne mornarice.

Patrole, presretanja, manevri

Serija bliskih susreta kineskih i tajvanskih aviona, tokom prethodnih sedmica, nekako, u drugi plan je bacila žalbe kanadskih vlasti, koje tvrde da su kineski lovci od kraja decembra u najmanje 60 navrata "prozujali" pored patrolnih aviona angažovanih u vodama oko Severne Koreje.

"Ovo shvatamo krajnje ozbiljno...Činjenica da je Kina izabrala ovakav pristup je istinski problematična", rekao je kanadski premijer Džastin Trudo.

Kanadske vlasti su navele i da su kineski lovci "proletali svega desetak metara" od patrolnog aviona CP-140 "aurora", koji se u ovom delu sveta našao u sklopu operacije Ujedinjenih nacija, kojom se kontrolišu sankcije vlastima u Pjongjangu.

Kina se nije izjašnjavala o kanadskim optužbama, ali je najavila nove velike manevre u vodama oko Tajvana, koje se, još jednom, podudaraju da posetom američkih senatora.

Senatorka Tami Dakvort je na Tajvan stigla u ponedeljak, dok je kinesko ratno vazduhoplovstvo, istovremeno, u vode oko Tajvana poslalao ukupno 30 borbenih aviona.

Kineskim manevrima priključio se i nosač aviona "Liaoning", koji je prokrstario vodama južno od Japana i istočno od Tajvana, posle čega je Peking optužio japanske vlasti da prate i ometaju ovaj brod.

"Ne trebaju nam posebni fotografi sa japanskih brodova i aviona", rekao je portparol kineskog ministarstva odbrane.

Vlasti u Tokiju su u pratnju kineskog nosača aviona poslali upravo "Izumo", tvrdeći da su kineski avioni izveli stotine letova u međunarodnim vodama južno od Japana.

U složene odnose uključuli su se i Rusi, sa kojima se Japanci već decenijama spore oko Kurilskih ostrva. Ostrva na granici između Ohotskog mora i Tihog okeana, u Rusiji poznata kao Južni Kurili, a u Japanu kao "severna teritorija", predmet su spora dveju država još od kraja Drugog svetskog rata, kada su sovjetske snage zauzele ostrva Kunaširi (ruski Kunašir), Etorofu (ruski Iturup), Šikotan i mali arhipelag Habomai.

Najnoviji u seriji sporova Japana i Rusije počeo je krajem februara kada je vlada u Tokiju rusku ofanzivu na Ukrajinu nazvala "ozbiljnim kršenjem međunarodnog prava" i pridružila se kaznenim merama koje je Zapad uveo Moskvi.

Moskva je, u kontraudaru, svrstala Japan na listu "neprijateljskih država" i prekinula pregovore o mirovnom sporazumu između dve države, kojim je trebalo da budu rešena pitanja koja su ostala otvorena posle Drugog svetskog rata, uključujući i sudbinu Kurilskih ostrva.

Kineska državna televizija emitovala je snimke zajedničkih patrola sa ruskim avionima iznad Pacifika, najavljujući mogućnost da se u bliskoj budućnosti u takvim manevrima pojave i najmodernije letelice obe države - ruski "su-57" i kineski "j-20".

Tenzije na Pacifiku podignute su krajem aprila kada su ruske podmornice ispalile  krstareće rakete "kalibr" na mete u Japanskom moru. Vežbe gađanja u Japanskom moru vremenski su se podudarile sa manevrima mornarica SAD i Japana, u kojima su učestvovali brodovi američke Sedme flote predvođene nosačem aviona "Abraham Linkoln".

петак, 20. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи