Počela obnova manastira u Starom Nagoričanu

Ministarka kulture Republike Makedonije, Elizabeta Kančeska Milevska objavila je početak radova na konzervaciji i revitalizaciji manastirskog kompleksa Sv. Đorđe u Starom Nagoričanu. Ona je u prisustvu delegacije EU, makedonskih zvaničnika i meštana Starog Nagoričana rekla da će radovi biti završeni do 2015. godine.

Elizabeta Kančeska Milevska je sa šefom delegacije EU ambasadorom Aivom Oravom, predsednikom DPS Ivanom Stoilkovićem, i zamenikom ministra kulture Republike Makedonije Draganom Nedeljkovićem, u prisustvu meštana, objavila početak radova na konzervaciji i revitalizaciji manastirskog kompleksa Sv. Đorđe u Starom Nagoričanu.

Projekat je finasiran iz sredstava pristupne pomoći EU-IPA u saradnji sa Ministarstvom kulture i Nacionalnim konzervatorskim centarom, a obezbeđeno je ukupno 1,422,000 evra, javlja Srpska zajednica u Makedoniji.

Biće revitalizovan i seoski trg, a stara školska zgrada biće adaptirana u etnološki muzej sa eksponatima iz kozjačkog kraja. Radovi će biti završeni do druge polovine 2015. godine. Ovim su krunisani napori Srpske zajednice u Makedoniji da se sačuva manastir.

Dragan Spasić, zamenik gradonačelnika opštine Staro Nagoričane, je na srpskom jeziku u prisustvu ambasadora EU u Makedoniji zvanično proglasio početak realizacije projekta.

Manastir Svetog Đorđa se nalazi u selu Staro Nagoričane, u severoistočnoj Makedoniji, 13 km istočno od Kumanova, na padinama Kozjaka. Prvobitnu crkvu, koja potiče iz 1071. godine je izgradio vizantijski car Roman IV Diogen, deda Sv. Save po majčinoj liniji. Kao jednu od svojih mnogobrojnih zadužbina, kralj Milutin je crkvu u potpunosti obnovio 1313. godine, u slavu svoje velike pobede nad Turcima.

Manastirska crkva Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu ima osnovu izduženog upisanog krsta, pošto je originalna građevina bila izdužena bazilika, pokrivena sa 5 (1+4) kupola.

Prilikom gradnje, stari oblik crkve Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu, rađen od tesanog kamena, zaravnjen je na polovini današnje visine, posle čega je na toj osnovi podignuta nova crkva od opeke i kamena, na kojoj se uzdiže nova petostrana kupola.

Prema nekim istraživačima, crkvu Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu su radili isti majstori koji su za kralja Milutina na staroj osnovi podigli novu crkvu Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.

Posebnu draž manastirske crkve Svetog Đorđa čine i prestone ikone koje su rađene specifičnom al fresko tehnikom direktno na malteru, što je čini jedinstvenom među srpskim crkvama.

Sama crkva Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu je pokrivena kamenim pločama i danas je dobro očuvana, a njen originalni živopis spada među najbolje rađene u tzv. vardarskom stilu. Posle poraza i pogibije u bici kod Velbužda (1330) u manastirskoj crkvi je sahranjen bugarski car Mihajlo III Šišman (1322-1330).

U vreme dolaska pod srpsku vlast, crkva Svetog Đorđa je bila u ruševinama, a manastir ugašen. Prizemni deo hrama je bio očuvan i u velikoj meri iskorišćen pri gradnji novog zdanja, tako da je sačuvani deo uticao na konačni oblik građevine.

U manastiru Gračanici, anđeli po blagoslovu Hrista, donose krunu, a u Nagoričanu, patron hrama, Sveti Đorđe, daruje kralju mač, kao uzdarje za prinetu zadužbinu. Što se tiče stava i odeće ktitora, oni su bliski onima u manastirima Studenici i Gračanici. Ktitorsku predstavu u Nagoričanu izdvaja gest patrona hrama Svetog Đorđa, kome kralj predaje crkvu. On se okreće ktitoru sa podignutom desnicom, a u levoj drži mač i predaje ga kralju. Taj gest se povezuje sa pobedom nad Turcima iz godine izgradnje hrama u Starom Nagoričanu, o čemu svedoči uklesani natpis u kamenu o gradnji. Bilo da je crkva bila podignuta kao ispunjenje zaveta datog pred bitku, bilo u znak zahvalnosti zbog pobede, kralj Milutin je ovde prikazan u trijumfu. Tu nema oubičajenog postupka u kome ktitora sa modelom Hristu privodi Bogorodica ili patron hrama.Pored kraljevskog para, u okviru ktitorske kompozicije su predstavljeni sveti car Konstantin i njegova majka Jelena. Ovde su prikazani i sveti ratnici koji su postradali za hrišćanstvo.

U literarnim izvorima, kralj Milutin se, ili poredi sa carem Konstantinom, ili označava kao njegov naslednik, "sličan slavnom Konstantinu"...... "dostojnik Božje pomoći i pokrova na proslavljenje i uzvišenje svoga otačastva".... Patron hrama, Sveti Đorđe, je prikazan na više mesta.

Budući da je ciklus predstavljen u manastiru Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu najiscrpniji sačuvani ciklus srednjeg veka, njegov sadržaj se može sagledati kao osnov mnogih poznijih ciklusa.

Brojni detalji koji se zapažaju u poznovizantijskim ciklusima, prvi put se opažaju u nagoričkim scenama, zavisnim od teksta "Erminije".

Jedna od ovih predstava ima značaj i karakter fresko-ikone i nalazi se na mestu gde se obično postavlja igumanski presto, što ukazuje na igumana Venijamina, koji se starao da namere Kralja Milutina o izgradnji svetinje budu ostvarene, u čije vreme je i oslikan hram.

Manastirska crkva Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu je sa spoljne strane ukrašena šarenim opekama, a po bogatstvu ornamentike ističu se dva trodelna prozora na južnom i severnom temenu upisanog krsta, kao i dvodelni prozor na priprati iznad ulaza, čiji stubić je izuvijan u čvor.

Iznad ulaznih vrata u manastir Svetog Đorđa u Starom Nagoričanu nalazi se u velikom kamenom nadvratniku uklesan Milutinov ktitorski natpis, a njegovi monogrami krase kapitele dva stuba, smeštena u zapadnom ulazu crkve. Sam ikonostas crkve svetog Đorđa u Starom Nagoričanu je urađen od kamena i čine ga četiri stubića sa kapitelima i arhitravom.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи