Читај ми!

Svetske muzičke pozornice

U drugoj emisiji iz ciklusa Premijum koncerti Euroradija, koje smo dobili zahvaljujući međunarodnoj razmeni, slušaćete koncert koji je održan 30. septembra prošle godine u Dvorani filharmonije u Parizu, kada su nastupili Pariski orkestar, dirigent Pavo Jervi i violinista Gil Šaham, a na programu bila ostvarenja Petra Čajkovskog, Skota Vilera, Kloda Debisija i Morisa Ravela.

Violinski koncert u De duru, opus 35 Čajkovski je pisao 1878. godine tokom boravka na Ženevskom jezeru. Tom prilikom društvo mu je pravio violinista Josif Kotek koji je kompozitoru davao savete za pisanje solističkog parta, a kao plod njihove saradnje nastao je upravo ovaj koncert, jedno od najzahtevnijih dela za violinu, koje sadrži obilje izazova za solistu: od virtuoznih pasaža, raspevanih melodija do ritmički veoma zahtevnih fragmenata. Delo je premijerno predstavljeno publici u Beču 4. decembra 1881. godine kada je orkestrom upravljao Hans Rihter, a solista bio Adolf Brodski, kome je kompozitor i posvetio ovaj koncert. Kao solistu u večerašnjoj emisiji slušaćemo Gila Šahama, jednog od najznačajnijih savremenih violinista.

Rođen 1971. u Urbali u američkoj državi Ilinois, Šaham je odrastao u Izraelu gde je pohađao časove violine kod Semjuela Bernstajna na Akademiji za muziku i igru u Jerusalimu. Primetivši njegov izuzetan talenat, Bernstajn ga je preporučio vodećim muzičarima u Izraelu, te je Šaham već u devetoj godini muzicirao sa Ajzakom Šternom i Henrikom Šeringom, a nakon samo dve godine nastupao je i sa Izraelskom filharmonijom pod upravom Zubina Mehte. Studije violine je potom nastavio na njujorškom Džulijardu, kao i u Muzičkoj školi u Aspenu, u klasi Doroti Dilej. Početak međunarodne karijere Gila Šahama obeležili su nastupi sa Londonskim simfonijskim orkestrom 1989. godine, kada je na mestu soliste zamenio Jicaka Perlmana, a u sezonama koje su usledile nastupao je u najvećim muzičkim centrima Evrope i Amerike, sa orkestrima poput Njujorške filharmonije, Berlinskih i Bečkih filharmoničara, ansamblom Akademije Sveti Martin u poljima i drugim važnim ansamblima.

Nakon toga sledi kompozicija Isolation Rag Skota Vilera koja je nastala prošle godine, u periodu kada je Njujork bio pod lokdaunom, a koju je američki kompozitor pisao za Gila Šahama. Kako je i sam autor jednom prilikom istakao: „Nameravao sam da ovo delo bude za koncertno izvođenje, međutim pandemija je učinila da ono prvi put bude predstavljeno onlajn... Inspiraciju da napišem ovu kratku i duhovitu kompoziciju dobio sam na poslednjem živom koncertu na kojem sam bio marta prošle godine u Los Anđelesu, kada su nastupali Gil Šaham i Akira Eguči, koji su između ostalih, svirali i moju Drugu violinsku sonatu nazvanu Raspevani Turčin, inspirisanu istoimenom knjigom Larija Vulfa iz 2016. godine. Nakon samo nedelju dana od njihovog nastupa, ceo Njujork je bio pod ključem, niko nigde nije išao, nisu se održavali koncerti... I dok sam tako bio 'zaglavljen' kod kuće radeći na nekim drugim porudžbinama, u svesti mi se iznenada javila jedna kratka melodija, verovatno inspisisana kompozicijom Graceful Ghost Vilijema Bolkoma, a koju su odsvirali, na bis, Šaham i Eguči na pomenutom koncertu. Nazvao sam je Isolation Rag, a u partituru sam, između ostalog, dodao i nekoliko kratkih citata iz Violinskih koncerata Feliksa Mendelsona i Johanesa Bramsa. Kao rezultat nastao je gorko-slatki portret solo violiniste koji u stanu svira sam za sebe svira, i kojem nedostaje njegov orkestar", reči su američkog kompozitora Skota Vilera.

U nastavku ćemo slušati kako članovi Pariskog orkestra i dirigent Pavo Jervi interpretiraju tri simfonijske skice nazvane More Kloda Debisija. Partituru je ovaj francuski impresionista oblikovao od 1903. do 1905. godine, a delo se danas smatra jednim od njegovih najznačajnijih ostvarenja.

Poslednji segment emisije ispuniće druga svita iz baleta Dafnis i Kloe Morisa Ravela. Inače, ovaj balet Ravel je 1909. prvobitno pisao kao koreografsku simfoniju u jednom činu i tri scene, u saradnji sa Sergejem Djagiljevim, koreografom Mihajlom Fokinom, scenografom Leonom Bakistom i baletskim umetnicima Vaclavom Nižinskim i Tamarom Karsavinom. Balet je premijeno izveden na sceni pozorišta Šatle u Parizu 1912. godine. Međutim, mali odziv publike na premijeri učinio je da delo bude skinuto sa repertoara, iako je, prema rečima Igora Stravinskog, u pitanju jedna od najlepših partitura francuske muzike. Nekoliko godina kasnije delo je naišlo na izuzetan prijem, te je Ravel Dafnis i Kloe preoblikovao u dbe svite koje i danas spadaju među popularne kompozicije orkestarskog repertoara.

Urednica Irina Maksimović Šašić

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво