Pozorišne aktuelnosti

U emisiji POZORIŠNE AKTUELNOSTI možete slušati tekst Aleksandra Milosavljevića napisan povodom otvaranja 53. Bitefa, s posebnim osvrtom na predstavu „Orest u Mosulu” koju je režirao Milo Rau, a izvodi je trupa „NT Gent” iz Belgije.

 

53. Beogradski internacionalni teatarski festival svečano je otvorila koreografkinja Konstanca Markas, koja je svojim govorom emotivno iskazala poštovanje prema Bitefu, ali i prema svakoj umetničkoj formi koja afirmiše slobodu. Kako komentariše Aleksandar Milosavljević, iako su njen govor neki shvatli kao deklamaciju ispraznih fraza, dok su ostali u njemu videli političke poruke, ova paleta različitih tumačenja je s jedne strane normalna i uobičajena, a s druge je zapravo paradigma koja ukazuje na samu suštinu i višedecenijsku misiju ovog festivala. Jer Bitef je bio i ostao prostor slobode u kojem se već 53 godine susreću, međusobno prepliću, a neretko i sudaraju različite forme pozorišne umetnosti, te samim tim i različiti oblici teatarskog mišljenja.

Dakle, već na samom otvrtanju svako od prisutnih je dobio materijal za vlastiti doživljaj i za kreiranje sopstvenog razmišljanja, a onda je u Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena predstava Orest u Mosulu, u režiji Mila Raua, koga je svetska pozorišna kritika apostrofirala kao jednog od najuticajnijih i najambicioznijih savremenih pozorišnih stvaralaca, poznatog po hrabrosti da se uhvati u koštac sa aktuelnim društvenim i političkim temama.

(photo by Fred Debrock)

Predstava je nastala na osnovu Eshilove trilogije i primer je radikalnog sažimanja dramskog materijala; naime, svodeći tri tragedije (Agamemnon, Hefore i Eumenide) na najelementarniji siže, gotovo na skicu, Rau je njihove elemente povezao s ratnom dramom koja se već decenijama odvija u Iraku. Kombinujući fragmente filmske verzije trilogije snimljene u mosulskim ruševinama i u predstavi projektovane na platnu postavljenom na pozornici, sa scenskim izvođenjem komentara Orestije, Rau postepeno plete složeno tkanje svog narativa. To je priča o zločinima počinjenim u ime viših ciljeva, a zapravo vazda motivisanim najprizemnijim pobudama, o večitoj tragediji pojedinaca koji je suočen sa silom jačom od sebe - katkad s voljom bogova, a u našem svetu sa moćima utemeljenim u pravu jačeg da određuje sudbinu slabijih, o krivici pravednika koji u potrazi za pravdom postaju zločinci, te napokon o kazni koja će na kraju izjednačiti zločince i njihove žrtve, piše Aleksandar Milosavljević.

Čitala Marica Milčanović.
Urednica emisije Tanja Mijović.


 

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи