Читај ми!

Matične ćelije, razlika između života i smrti

Jedan od najvećih stručnjaka za transplantaciju matičnih ćelija u Nemačkoj je Nadežda Basara. Gostujući na RTS-u, dr Basara govorila je o svom iskustvu u Nemačkoj i zašto se samo u nekim pokrajinama te zemlje obavi i do 100 puta više transplantacija matičnih ćelija nego u Srbiji.

Matične ćelije i lečenje pomoću njih mnogim teško obolelima znače razliku između života i smrti. Jedna od najuspešnijih zemalja u transplantaciji matičnim ćelijama je Nemačka, a u velikoj meri zahvaljujući doktorki Nadeždi Basari, koja je gostovala na Radio-televiziji Srbije.

Prema njenim rečima, matične ćelije mogu da pomognu u izlečenju velikog broja hematoloških bolesti, ne samo malignih.

U Srbiji je dosad urađeno tek pet transplantacija od nesrodnih donora, dok se u nekim nemačkim pokrajinama godišnje uradi i do 100 puta više.

„U Nemačkoj, kao i celoj zapadnoj Evropi, transplantacija matičnim ćelijama je jedna etablirana metoda kojom se leče svi vidovi malignih bolesti. Sa druge strane, u Srbiji, iz različitih razloga, doskora nije bila moguća transplantacija matičnih ćelija nesrodnog donora“, navodi doktorka.

U nemačkoj pokrajini Saksoniji, koja je po veličini i broju stanovnika slična Srbiji, izvede oko 500 transplantacija od nesrodnih donora godišnje.

Govoreći o samom broju medicinskih centara koji obavljaju transplantaciju srodnih i nesrednih matičnih ćelija, Basara objašnjava da u Nemačkoj postoji čak 60 takvih centara.

„U Nemačkoj su hematologija i onkologija jedna specijalizacija. Prednost takvog pristupa jeste što se objedinjuju citostatske terapije kod različitih bolesti. Postoje zajednički protokoli i predlozi kako se terapija radi i postoje standardi koji se primenjuju i oni se primenjuju u svim centrima i na isti način“, ističe Basara.

Prema njenim rečima, u pokrajini Šlezvig-Holštajn, gde ona sa svojim timom naporno radi, izuzetno se gaji timski rad, koji podrazumeva sastanke jednom nedeljno i na kojima se odlučuje o različitim terapijama kod svakog pacijenta.

Bez timskog rada, kako kaže, nema nikakve mogućnosti za uspeh.

Inače, na severu Nemačke odlučeno je da se sedam medicinskih centara objedini u jedan, koji će se zvati Nord, a na čijem će čelu biti doktorka Basara.

„Ideja je da bila da se svi centri za lečenje različitih organa objedine u jedan centar. Posebno je važno što u dokumentaciju tumora, od trenutka dijagnoze, do kraja terapije svaki doktor ima uvid. Ako pacijent dođe kod mene na pregled, a nakon toga ode kod nekog drugog doktora, taj kolega može da pogleda dosadašnju dokumentaciju“, kaže doktorka i dodaje da se na takvom sistemu radi u celoj Nemačkoj.

Da podsetimo, dr Basara se odriče šefovskog dodatka u korist pacijenata koji dolaze iz Srbije, pa su njima troškovi lečenja zbog toga znatno manji.

Prema njenim rečima, i kolege na klinikama su je podržale u ovoj odluci, jer smatraju da pacijenti sa Balkana treba da budu tretirani kao nemački pacijenti i da ne snose nikakve dodatne troškove.

Na pitanje zašto je srpsko zdravstvo ponovo svrstano na samo dno evropske lestvice, dr Basara ističe da je to izuzetno tužno jer imamo izvanredne hirurge.

Međutim, u medicini nije samo umeće značajno, već i ostale stvari, posebno dijagnostika, koja podrazumeva magentnu rezonancu, PET skener. Zbog toga, u dva dana se može da dobiti najkomplikovanija molekularna dijagnostika pacijenta sa leukemijom.

To je nešto što je, kako kaže, nezamislivo u Srbiji, gde se na tako nešto čeka po nekoliko nedelja, dok se u Nemačkoj za tri ili četiri dana dobija cela dijagnoza.

„Trebalo bi da postoji više centara po Srbiji, a da ne bude sve centralizovano u Beogradu. Na jugu Srbije je u porastu broj obolelih od malignih bolesti. U Nišu sam prošli put baš o tome govorila dok sam boravila kao gost Medicinskog fakulteta“, navodi Basara.

Kako objašnjava, finansijska sredstva nikada ne bi smela da predstavljaju problem.

„Ukoliko postoji ideja i želja da se osnuje jedan centar, sredstva nisu problem“, dodaje doktorka.

Prema njenim rečima, postoji i velika razlika u pristupanju dijagnozi.

„Pristup je timski, interdisciplinaran i objašnjava se do detalja. Procedura i dijagnoza se objašnjava do detalja. Takođe se insistira na prisustvu cele familije, jer je osobama koje boluju od maligne bolesti potrebna velika podrška“, ističe naš stručnjak.

Zanimljivo je i da su posete bolesnicima neograničene, odnosno da, ukoliko se preduzmu sve mere predostrožnosti, familija i drage osobe mogu da provedu u bolnici ceo dan.

Број коментара 18

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво