Читај ми!

Astrid Lindgren i Desanka Maksimović – kako je nastala zajednička fotografija dve dečje heroine

Pipi Duga Čarapa je jedna od najpoznatijih dečjih junakinja na svetu, koju je stvorila poznata švedska književnica Astrid Lindgren. Dobitnica je brojnih međunarodnih nagrada, među kojima je i Zmajeva povelja. Dodeljena joj 1985. godine u Novom Sadu. Povodom dve decenije od smrti švedske književnice, prisećamo se njenog upoznavanja sa srpskom pesnikinjom Desankom Maksimović i drugim poznatim književnicima sa ovih prostora i otkrivamo kako je nastala legendarna fotografija dve dečje heroine.

Na današnji dan, 2002. godine u Stokholmu je u 95. godini preminula Astrid Lindgren, jedna od najpoznatijih i najznačajnijih švedskih dečjih književnica.

Njenu književnu junakinju Pipi Dugu Čarapu upoznala su deca širom sveta, a mnogi Šveđani su detinjstvo proveli uz mnogobrojne junake iz dela Astrid Lindgren.

Rođena je kod Vimerbija u Smolandu na jugu Švedske 1907. godine. Prvi posao joj je bio u lokalnim novinama, a sa 18 godina se preselila u Stokholm. Kao urednica u izdavačkoj kući "Raben i Šegren" radila je četvrt veka.

Počela je da piše sa 37 godina, a njena prva knjiga, Brit-Mari oslobađa svoje srce, objavljena je 1944. godine.

Godinu dana kasnije, svetlo dana ugledala je knjiga o Pipi Dugoj Čarapi, liku o kojem je smišljala priče kako bi uspavala svoje dete. Poznata je priča da joj je ćerka jednom tražila da ponovo ispriča priču za laku noć i da je u tom trenutku smislila da se glavna junakinja zove Pipi Duga Čarapa.

Od tada je Astrid Lindgren napisala 87 knjiga, a mnoge su prevedene na više od 60 jezika. Švedska vlada je posle smrti Astrid Lindgren počela da dodeljuje nagradu koja nosi njeno ime. Nagradni fond je pet miliona kruna, a nagrada se smatra najznačajnijom u dečjoj književnosti.

Astrid Lindgren u Novom Sadu

Švedski novinar Jovan Radomir se za Internet portal RTS-a prisetio svog prvog susreta sa Astrid Lindgren, ali i toga kako je bio angažovan kao njen prevodilac tokom Zmajevih dečjih igara 1985. godine, kada je švedskoj književnici dodeljena Zmajeva povelja.

Naveo je da mu je bilo nestvarno da, nakon što je njen glas slušao tokom celog detinjstva, sarađuje sa njom na tako važnom zadatku.

"Upoznao sam Astrid 1985. godine, kada sam bio član jedne male delegacije iz Švedske koja je išla u Novi Sad, na Zmajeve dečje igre. Astrid je te godine primila Zmajevu povelju", kazao je Radomir.

Dodao je da su se Astrid Lindgren i švedska delegacija tokom tih fantastičnih nedelju dana družili sa divnim književnicima poput Desanke Maksimović, Mire Alečković i Dobrice Erića i drugih.

Jovan Radomir je objasnio da je baš tada nastala zajednička fotografije Astrid Lindgren i Desanke Maksimović, dve dečje heroine u Švedskoj i tadašnjoj Jugoslaviji.

Ispričao je da je nekoliko godina kasnije ekipa Televizije Novi Sad došla u Stokholm da snimi intervju sa Astrid Lindgren.

"Zamolili su mene da im budem domaćin i da im pomognem oko tumačenja, u slučaju da je potrebno. Ja sam pristao, pošto mi je bilo lepo da se ponovo sretnem sa Astrid i da se prisetimo tog lepog druženja u Novom Sadu", naveo je Radomir.

Dodao je da ga je Astrid zagrlila čim je otvorila vrata svog stana u Stokholmu i da su zajedno krenuli prema mestu na kojem se intervju snimao.

"U taksiju sam joj predao jedan papir, pošto sam preveo pitanja sa srpskog na švedski, da bi mogla da prati reporterku i Astrid se nasmeši i reče: 'Jovane, ti stvarno misliš da ja mogu ovo da pročitam. Ja ništa ne vidim, jedva mogu da vidim jedno slovo'. Kada smo stigli na lokaciju, ja sam objasnio producentu da Astrid ima problema sa vidom, da ne može da prati i da ćemo morati da uradimo intervju na engleskom", prisetio se Jovan Radomir.

Međutim, dodao je Jovan, tada je nastao drugi problem – niko od članova TV ekipe nije govorio engleski.

"Astrid je onda predložila njima i meni da ja uradim intervju sa njom, na švedskom. Rekla je da će njoj biti drago, pošto se poznajemo i da možemo da se družimo i da porazgovaramo. To je bio moj prvi intervju u životu. Uopšte nisam planirao da se bavim novinarstvom ili televizijom, ali to je na neki način probudilo neku želju kod mene da se bavim novinarstvom", naveo je Jovan Radomir.

Novinar SVT-a, švedskog javnog servisa, ističe da je i dalje zahvalan Astrid Lindgren zbog svih nezaboravnih događaja.

Ambasadorka Švedske: Astrid Lindgren pamtim kao humanistu koja se borila za ljudsko dostojanstvo

Astrid Lindgren je svojim knjigama uticala i oblikovala detinjstvo mnogih Šveđana. Među njima je i ambasadorka Švedske u Beogradu Anika Ben David koja je za RTS podelila kako pamti jednu od najpopularnijih švedskih književnica.

"Pamtim je kao izvanrednog pripovedača koja je u centar svojih priča stavljala ljudsku ljubav, potrebe i prava deteta. Pamtim je kao pravog humanistu koja se borila za ljudsko dostojanstvo. U figurativnom i praktičnom smislu njen glas me prati kao i mnoge, mnoge generacije ljudi kroz naše živote i posle njene smrti", navela je švedska ambasadorka.

Istakla je da je Astrid Lindgren oblikovala i uticala na njeno detinjstvo i odrastanje, ali i na njen život, sada kada je odrasla osoba.

"U detinjstvu sam provela leta u okruženju o kojem Astrid govori u svojim pričama o ostrvu Saltkrokan i Bučnom selu. Danas imam tu sreću da posedujem kuću u svom 'sopstvenom Bučnom selu', na manje od sat vremena od mesta gde je Astrid odrastala. Šveđani generalno imaju snažnu vezu sa prirodom. Moć i radost susreta sa prirodom bila je tema koja se ponavljala u Astridinim knjigama, što danas karakteriše i moj život. Mnogo znači i činjenica da sve njene knjige imaju snažnu perspektivu prava deteta, uz veliko poštovanje deteta kao pojedinca", navela je Anika Ben David.

Ambasadorka Švedske u Beogradu je istakla da se od likova koji se pojavljuju u knjigama Astrid Lindgren najviše poistovećuje sa Emilom iz Leneberje, uprkos tome što je dečak, pošto ju je njegovo okruženje najviše podsećalo na ono u kojem je ona odrasla.

Dodala je da se poistovećuje i sa Madiken i Luckastom Lotom u Galamdžijskoj ulici i sa njihovim smelim nestašlucima.

"Međutim, lik kojeg najviše volim je dečak Alfred, Emilov najbolji prijatelj. Zbog priče o tome kada Emil spasava život Alfredu, koji samo što nije umro od trovanja krvi usred zime, još uvek zadržavam dah. Emil je upregnuo svog vernog slugu Lukasa, konja sa farme, koji ih u sankama vuče kroz snežnu mećavu selo do spasa, kod doktora. Nikada to neću zaboraviti", kazala je za RTS Anika Ben David.

Astrid Lindgren nesumnjivo je ostavila trag u svetskoj književnosti za decu, a iako je nema već dve decenije, kroz svoja dela i likove, a naročito kroz Pipi Dugu Čarapu, nastaviće da uveseljava decu širom sveta.

четвртак, 18. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво