Obezbeđena bušotina u Meksičkom zalivu

Izvor nafte na dnu Meksičkog zaliva, iz koga je krenula najveća ekološka katastrofa u istoriji SAD, više ne predstavlja bilo kakvu pretnju, izjavio admiral Obalske straže Ted Alan.

Konačno je obezbeđen izvor nafte na dnu Meksičkog zaliva, iz koga je krenula najveća ekološka katastrofa u istoriji SAD i više ne predstavlja bilo kakvu pretnju, izjavio je admiral Obalske straže Ted Alan, koga je američka vlada zadužila za tu krizu.

Iz nalazišta Makondo je u more isteklo oko 200 miliona galona nafte.

"Drago mi je što mogu da objavim da, sa novim uređajem za sprečavanje eksplozija postavljenim preko tog izvora i cementom koji je prethodno stavljen unutra, taj izvor u ovom trenutku ne predstavlja pretnju za Meksički zaliv", rekao je Alen.

Stručnjaci kompanije "Britiš petroleum"  postavili su u petak preko izvora novi uređaj za sprečavanje eksplozija, pošto su prethodno uklonjili stari, koji je u stvari 300 tona težak ventil.

"Drago mi je što mogu da objavim da, sa novim uređejam za sprečavanje eksplozija postavljenim preko tog izvora i cementom koji je prethodno stavljen unutra, taj izvor u ovom trenutku ne predstavlja pretnju za Meksički zaliv", kazao je Alen.

Alen je dodao da će se iduće nedelje nastaviti radovi da bi se probušio drugi otvor, što će omogućiti da se izvor zapuši i sa donje strane.

Pet meseci strahovanja

Katastrofa u Meksičkom zalivu započela je eksplozijom 20. aprila na naftnoj platformi Dipvoter horajzon "Britiš Petroleuma", 80 km ispred obala Luizijane, u kojoj je poginulo 11 radnika.

Iz izvora Makondo na dubini od 1,5 kilometara tada je počelo nekontrolisano isticanje nafte koje je, posle nekoliko bezuspešnih pokušaja, delimično stavljeno pod kontrolu tek 4. juna.

"Britiš Petroleum" je 15. jula uspeo da na otvor postavi efikasan poklopac koji je uspeo da u potpunosti zaustavi isticanje nafte.

Vladine najgrublje procene su da je iz Makonda od aprila do 15. jula isteklo više od 200 miliona galona nafte.

"Britiš Petroleum" je 4. avgusta izveo manevar pod nazivom "statik kil", tokom koga su u otvor ubrizgani cement i takozvano teško blato, sastavljeno od smese vode, minerala barita i polimera.

Pošto se dovrši bušenje drugog otvora, i u njega će se ubrizgati ta smeša cementa i teškog blata. Ta procedura ubrizgavanja odozdo zove se "botom kil".

Vlada smatra da je "botom kil" neophodan da bi se proglasilo da je bušotina zauvek zapušena.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 11. јун 2026.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом