Ko će naslediti Antonija Guteresa – kandidati za generalnog sekretara UN i dogovori iza kulisa
Tri nedelje su ostale do 1. aprila, kada će članice Ujedinjenih nacija kandidovati svoje predstavnike za desetog generalnog sekretara te međunarodne organizacije, a petogodišnji mandat počinje 1. januara 2027. godine. Goran Sandić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu izjavio je za RTS da procedura izbora nije potpuno transparentna, a najvažniju ulogu imaju velike sile.
Goran Sandić, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao je da generalni sekretar UN ima značajnu moć unutar organizacije, ali da su se u istoriji često nametali i spolja, koristeći kancelariju generalnog sekretara za pronalaženje rešenja za visokorizična ili manje rizična pitanja koja se tiču međunarodnog mira i bezbednosti.
"Uspeli su da izađu iz okvira administracije unutar UN. Generalni sekretar ima moć da postavlja visoke pozicije u organizaciji. Često se van kulisa države dogovoraju o kandidatima da bi za glas dobili poziciju unutar UN. Svet treba da prati izbor novog generalnog sekretara", naveo je Sandić.
Podseća da su države članice osnovale Ujedinjene nacije, koje imaju pravni status, takozvanu "ličnost", kao i da generalni sekretar odslikava pregovaranje unutar UN.
"UN su napravljene da zabranjuju upotrebu vojne sile osim u dva izuzetka prema Povelji: ako ima odobrenje Saveta bezbednosti ili u slučaju samoodbrane", dodaje Sandić.
Testiranje fleksibilnosti poretka
Govoreći o bombardovanju Jugoslavije, ističe da nije bilo reč o samoodbrani, a nije bilo ni odobrenja SB UN, što predstavlja čin agresije, međunarodni zločin i kršenje Povelje.
"Na našem području to predstavlja tačku pucanja, ozbiljan i nezakonit čin. Bombardovanje Jugoslavije je testiranje fleksibilnosti tadašnjeg poretka od strane velikih sila", smatra Sandić.
Na pitanje da li će na poštovanje Povelje 1244 uticati novi generalni sekretar, kaže da to neće biti presudno jer generalni sekretar odslikava situaciju i jedinstvo u UN, a organizacija je jasna da je KiM deo Srbije.
Kada je reč o potencijalnim kandidatima, Sandić navodi da će o njihovom izboru odlučiti pet stalnih članica Saveta bezbednosti, da je proces malo normiran i da bi formalno trebalo da ga imenuje Generalna skupština po preporuci SB UN.
"Sve ostalo se dešava iza kulisa. Godina 2016. je bila prekretnica jer je generalni sekretar trebalo da bude iz istočne Evrope, ali je izabran kandidat iz zapadne. Generalna skupština je tada želela transparentniju proceduru i uvela javna slušanja kandidata, ali je SB UN i dalje odlučivao iza zatvorenih vrata", dodaje Sandić.
Uloga velikih sila i crveni papir
Napominje da velike sile imaju ključnu ulogu jer mogu da stave na "crveni papir" da li podržavaju ili ne određenog kandidata.
"Da bi kandidat bio izabran, nijedna od pet stalnih članica Saveta bezbednosti ne sme uložiti veto. Zbog toga postoji neformalna procedura unutar SB UN", kaže Sandić.
Prema njegovim rečima, SAD se zalažu da izbor bude po zasluzi, a ne po rotaciji regiona. On ističe da Rafael Grosi verovatno ima najveće šanse.
"Potencijalni kandidati će imati po tri sata da izlože svoj plan i program. Kandidat mora da ima velike moralne vrednosti i da odslikava organizaciju. Za Grosija nema kontroverzi i nije se profilisao tako da ugrožava svetske lidere kada je reč o ljudskim pravima", zaključuje Sandić.
Bivši premijer Portugalije Antonio Guteres izabran je za generalnog sekretara UN 2021. godine.
Коментари