Sombor, Šabac i Pirot - građani rangirali kao najbolje gradove za život u Srbiji
Ekonomski fakultet iz Niša objavio je preliminarne rezultate istraživanja o tome koji su najbolji gradovi za život u Srbiji, koji odražavaju stavove i mišljenje stanovnika tih gradova. I dalje je sever zemlje najpoželjniji za život, dok je jug ostao na začelju.
Ima nešto u tem Somboru, zato su mnogi rešili da odu tamo gde je sve na volju. Sombor je, prema istraživanju Ekonomskog fakulteta iz Niša, najbolji grad za život u Srbiji.
„On je poseban u odnosu na sve druge gradove. Grad za uživanje. Tu sam odrastao, završio srednju školu u Somboru, posle me bilo svagda po svetu, ali se uvek vraćam u svoj Sombor“.
„Sombor je divan grad, koji čuva multikulturalnost. Mnogi su ljudi u njemu rođeni, koji su veoma poznati, koji su deo kulture ove države. Mislim da prioritet u tom nekom kulturnom nasleđu“.
„Ja sam došao pre pet godina, udao se i ne planiram da idem odavde“.
„Sombor je idealan, miran je, zelen je, nekako usporen. Nama odgovara. Sombor je ustvari grad snova“, navode anketirani.
Deklarisani skeptici, rekli bi, lako je onima na severu, tu se vazda bolje živelo. Ipak, među one preko Save i Dunava, umešao se grad sa krajnjeg jugoistoka, Pirot. Zauzeo je treće mesto odmah iza Sombora i Šapca. Pirot je ocenjen kao najbolji za kulturu i razonodu, a visoko se kotira i u oblasti obrazovanja, ljudskog kapitala i zaštite životne sredine.
„Očigledno je Narodna biblioteka prepoznata kao jedan od stožera kulture u našem gradu, što je činjenica koja raduje i obavezuje u isto vreme. Biblioteka jeste prostor gde se čuvaju znanja, ali bibiloteka je i jedno mesto slobodne cirkulacije ljudi, misli, ideja. To je naš neki cilj“, kaže Milorad Kostić, iz Narodne biblioteke Pirot.
Vladan Vasić, gradonačelnik Pirota dodaje: „Ipak, još uvek čini mi se važi ona sintagma što južnije, to tužnije. Na svu sreću, za Pirot više ne važi. Mi smo napravili tu neku prekretnicu, ali to znači da svi, od države do nas, moramo da učinimo mnogo više da ovaj kraj bude atraktivniji za život“.
Na dnu lestvice našli su se Zaječar, Novi Pazar i Vranje. Vranjanci imaju svoje objašnjenje.
“Funkcioniše se solidno, nije loše. Po pitanju zdravstvenih usluga - koliko ima uslova, toliko se radi, fale malo doktori, osoblje, ali biće bolje, nadamo se“, kaže anketirani.
Ostali dodaju: „Zdravstvo je katastrofa. Dođeš i čekaj, čekaj, čekaj… Onda, kola su parkirana na trotoaru, ti ne možeš da prođeš, nego moraš da zalićeš na kolovoz, da bi mogao da prođeš“.
„Loše se živi, manje su plate nego u Beogradu, Nišu i to skoro duplo manje“.
Gradovi su ocenjivani u deset kategorija.
„Po nekom opštem shvatanju svih ispitanika, dimenzija koja je njima najbitnija jeste bezbednost i zdravlje u gradu, a nakon toga stanovanje i druge dimenzije, kao što su ekonomija, obrazovanje, digitalna pismenost“, ističe prof. dr Vesna Janković Milić, sa Ekonomskog fakulteta u Nišu.
Prof. dr Jelena Stanković, sa Ekonomskog fakulteta u Nišu naglašava: „U prvom trenutku i za nas su ti rezultati bili iznenađenje, da ni jedan od četiri velika grada u Srbiji nije zapravo visoko rangiran. Ali, ako analizirate Pirot, kao grad videćete da postoji logika. Pirot kao grad ima Slobodnu zonu koja je jako uspešna, transportni centar, industrijsku zonu koja radi i pored svega direktne strane investicije koje su realizovane na pravi način“.
Uvreženo mišljenje nekad se poklopi sa zvaničnom statistikom. Međutim, svaki grad čine ljudi, a od njih najviše zavisi kakav će im kvalitet života biti u tom gradu.
Коментари