Gde nestaje srpsko arheološko blago – crno tržište i privatne zbirke

Crno tržište umetnina i artefakata, nažalost, postoji – dešava se da se neki vredni predmeti ili umetnička dela nađu van muzeja i drugih institucija kulture. Kako je zaštićena Feliks Romuliana, rimska carska palata kod Zaječara i kako su neki vredni predmeti bili po nekoliko decenija van Narodnog muzeja, samo su neki od problema za domaće arheologe.

Feliks Romuliana, jedini lokalitet iz rimskog perioda koji je na listi svetske kulturne baštine zaštićena je dvadesetčetvoročasovnim obezbeđenjem. Blizina Zaječara i prisustvo ljudi, jer su dugo trajala sistematska istraživanja, odvraćali su lopove pa je na sreću sve završavalo samo na pokušaju krađe.

"Bilo je pokušaja i na Maguri gde je pronađena zlatna ostava sa 99 zlatnika. Imali smo sreće, jer je zvuk detektora odveo kopače na drugu stranu. Taj nalaz je sada u Narodnom muzeju u Zaječaru, izložba je u pripremi. Bilo je pokušaja i kod istočne kapije, ali se do sada na crnom tržištu, ni kod nas ni u svetu nije pojavio ni jedan predmet sa Feliks Romuliane", rekao je arheolog Bora Dimitrijević, predsednik upravnog odbora Narodnog muzeja u Zaječaru.

Naša najpoznatija nalazišta iz rimskog perioda uglavnom su dobro zaštićena, a najugroženiji su lokaliteti koji su na velikom prostranstvu kao na primer Viminacijum.

Neki predmeti, važni za našu kulturnu baštinu, osim što su raznim kanalima lutali po svetu od kolekcionara do aukcija, počeli su i da se vraćaju kući, zahvaljujući zainteresovanosti države.

Arheolog Bora Dimitrijević istakao je da je Ministarstvo za kulturu otkupilo u predhodnih godinu dana značajne predmete.

„Štap kralja Milana, pisma Mileve Ajnštajn (43) i dva srednjevekovna spisa. Država brine o kulturnom nasleđu koje je na razne načine dospelo u inostranstvo“, rekao je arheolog Dimitrijević.

U knjizi „Krađa kulturnog i nacionalnog blaga Jugoslavije iz 1995.godine, taksativno je po godinama navedeno šta je kada i gde nestalo. Tako je zabeleženo, iz zaječarskog Muzeja 1966. godine otuđeni su srebrni pehar i srebrne naušnice.

"Kada sam došao u Muzej, nisam o tome zatekao podatke i nisam se time bavio, ali vidim da su se i u drugim muzejima događale slične stvari", rekao je Dimitrijević.

Odlukom lokalnih vlasti 1961. godine iz Narodnog muzeja u Zaječaru vredni pokloni odlaze na Beli Dvor, Josipu Brozu i Jovanki.

Podni mozaici su zaštitni znak Feliks Romuliane. Jedan od najpoznatijih "Venatori" bio je van svoje kuće pune 33 godine. 

"Nakon Titove posete Zaječaru 1961.godine od lokalnog rukovodstva doneta je odluka da se Titu pokloni jedan mozaik sa Romulijane, a Jovanki srebrne naušnice iz 11. veka. To je sve bilo realizovano, predmeti su otišli za Beograd. Zahvaljujući profesoru Srejoviću mi smo uspeli da 1995. godine vratimo "Venatore" u Zaječar.

Naušnicama se jedno vreme izgubio svaki trag. Međutim, na izložbi u Muzeju primenjenih umetnosti naušnice se pojavljuju, čak i u katalogu. Predpostavljam da su u nekoj njihovoj zbirki i o tome bi trebalo povesti razgovor - ako nisu u zaostavštini Jovanke Broz, da se i te naušnice vrate tamo gde potiču - Narodnom muzeju u Zaječaru", zaključuje Bora Dimitrijević, predsednik upravnog odbora Narodnog muzeja u Zaječaru.

среда, 14. мај 2025.
17° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом