Читај ми!

Politikolog Nedeljković: I Istok i Zapad "gore" od nervoze, Putin je imao dve opcije u vidu

Politikolog Stevan Nedeljković kaže za RTS povodom napada na Ukrajinu da je ruski predsednik Vladimir Putin imao dve opcije u vidu – da pristanu na njegove zahteve ili da uđe u neku vrstu ograničenog vojnog sukoba sa Ukrajinom. Smatra da postoje široke mogućnosti za pregovore, ali da bi svaki dogovor koji bi napravile Rusija i Ukrajina bio iluzoran ako nije deo šireg dogovora između Zapada i Ruske Federacije. Ističe da ako bi se uvela neka vrste zone zabrane leta iznad Ukrajine i ako bi to uveo NATO, ne bi bilo moguće izbeći direktne okršaje ruske i NATO strane.

Stevan Nedeljković je rekao za Dnevnik RTS-a da mu se čini da se svet ponovo deli u tabore.

"Podseća me ovaj period na 1946. ili 1947. godinu, kada je svet ulazio u Hladni rat. Sada ponovo imamo eru političkih, ideoloških i bezbednosnih podela. U takvim situacijama nije lako državama kao što je Srbija, koja ima čvrste veze i sa Istokom i sa Zapadom, da se opredeli. Meni se čini da bi Srbija trebalo da prati svoje nacionalne interese. Ako se vratimo u istoriju, ne možemo da kažemo da je ijedna velika sila bila potpuno posvećena nacionalnim interesima Srbije i da se nije ogrešila. Čak je i Rusija uvodila sankcije Srbiji u prošlosti", naveo je Nedeljković.

Očekuje se da se danas u Belorusiji sastanu delegacije Rusije i Ukrajine. Na pitanje mogu li se njihovi susreti nazvati pregovorima, s obzirom na to da vojna dejstva ne jenjavaju i da stavovi izgledaju udaljeni, kao i vojske, Nedeljković ističe da u formalnom smislu to jesu pregovori koji se vode uz posredovanje Belorusije, ali da mu se čini da nemaju mnogo šanse za uspeh.

"Belorusija ne može da se posmatra kao neki nepristrasni posrednik. U prvom krugu razgovora iznete su neke početne pregovaračke pozicije koje bih ja nazvao maksimalističkim. Imajući u vidu da se vode ratna dejstva, a da po pravilu do rešenja može da dođe ili kada je jedna strana pred porazom, ili kada su strane iznurene, a ja to ne vidim i mislim da smo za sada udaljeni od konačnog rešenja", istakao je Nedeljković.

Dodaje da u ovoj eri govorimo o terminima kao što su denacifikacija, bezbednosne garancije...

"Mi njihovo puno značenje ne znamo u ovom trenutku i čeka se da budu objašnjeni na papiru. Čini mi se da će se ići u pravcu kompromisa, ali ne u narednih nekoliko dana na nesreću civila i vojnika", kazao je Nedeljković.

Sukob koji je eskalirao 

Napominje da možemo da naslutimo da se "ovakva invazija ne planira pet ili šest dana, već pet ili šest meseci".

"Čini mi se da je Vladimir Putin imao dve opcije u vidu – da se pristane na njegove zahteve ili da uđe u neku vrstu ograničenog vojnog sukoba sa Ukrajinom koji je eskalirao, možda i preko njegovih očekivanja, u smislu da narod Ukrajine pruža onakav otpor kakav predsednik Rusije nije očekivao. Ne vidimo da građani Ukrajine dočekuju rusku vojsku sa ruskim zastavama", naglasio je Nedeljković.

Smatra da postoje široke mogućnosti za pregovore.

"NATO, SAD, EU i Rusija moraju da sednu da razgovaraju o bezbednosnim garancijama. U ovom trenutku postoji visok nivo nepoverenja i to je ključna prepreka razgovorima. Obe strane znaju da moraju da se vode. Svaki dogovor koji bi napravile Rusija i Ukrajina bio bi iluzoran ako nije deo šireg dogovora između Zapada i Ruske Federacije", ističe Nedeljković.

Ukrajina će, dodaje, koristiti sve pravne i diplomatske elemente koji su joj na raspolaganju.

I Istok i Zapad "gore" od anksioznosti

Ako bi se, kaže, uvela neka vrste zone zabrane leta iznad Ukrajine i ako bi to uveo NATO, ne bi bilo moguće izbeći direktne okršaje ruske i NATO strane, što bi svakako vidilo makar u ograničeni rat između Ruske Federacije i Zapada.

"I to bi poteglo upotrebu nuklearnog angažovanja i to je razlog zašto gore od anksioznosti i Istok i Zapad i straha šta bi moglo da se dešava. U Norveškoj se deci objašnjava gde su skloništa i šta činiti u slučaju nekog sukoba. Nivo anksioznosti nismo videli od Hladnog rata", navodi Nedeljković.

Ukrajina je i pre sukoba, naglašava, gubila u proseku preko 300.000 stanovnika godišnje.

"Jedina pozitivna stvar je što države Evrope, pa čak i Višegradske grupe, koje su se protivile prijemu migranata sa Bliskog istoka, sada rade na tome da prime Ukrajince i da im daju garancije da mogu da ostanu u EU najmanje tri godine. Posledice izbegličke krize mogu biti devastirajuće i po Ukrajinu, ali značajne makar i na najveći deo zapadne Evrope", zaključio je Nedeljković.

понедељак, 05. мај 2025.
16° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом