Albanci između sna i jave, u Prištini i slavlje i redovi za pasoše – položaj Srba na KiM sve gori
Specijalni evropski izaslanik Miroslav Lajčak poručio je u Minhenu da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine ključna za stabilnost, razvoj i napredak Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji. U isto vreme, u Prištini se obeležava 16 godina od jednostrano proglašene nezavisnosti, dok se suočavaju sa nikada lošijim odnosima s glavnim mentorima otcepljenja. Ni položaj Srba odavno nije bio gori, a Beograd poručuje - svim legitimnim sredstvima nastaviće borbu za zaštitu naroda i teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Uz zastave plavo-žute boje, zatim Albanije, SAD, Velike Britanije, Albanaci su na ulicama većih gradova na Kosovu i Metohiji, šetnjom obeležili godišnjicu jednostrano proglašene nezavisnosti. Predstavnici vlasti - na svečanim sednicama vlade i skupštine. Za njih "oslobođenje" od Srbije i dalje je u fokusu.
"Za žaljenje je što je Srbija izabrala konfrontaciju, odbila da potpiše osnovni sporazum za normalizaciju odnosa sa Kosovom, koji donosi dobrosusedstvo", rekao je Aljbin Kurti.
Iz Beograda odgovor da je 17. februar dan kada je srušen međunarodno-pravni poredak i kada je ozvaničena politika dvostrukih standarda u tumačenju principa zaštite teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država, članica Ujedinjenih nacija.
"To je pokušaj legalizacije viševekovnog etničkog čišćenja srpskog naroda, čija je država stvorena na Kosovu i Metohiji. Toga je svesno i 109 država od ukupno 193 članice UN, koje nisu priznale taj jednostrani i nelegalni akt", poručio je prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.
Odnosi Prištine sa saveznicima na najnižim granama od 1999. godine
Čestitke Prištini stigle su od predsednika Amerike, Francuske, Nemačke, zvaničnika ostalih uticajnih zemalja Zapada.
U njima se pored jačanja veza, poziva i na sprovođenje sporazuma postignutih sa Beogradom i formiranje Zajednice srpskih opština.
Međutim, neočekivanim potezima Aljbin Kurti je zarad populizma rešio da ignoriše zahteve onih koji stvaraju posleratno društvo na Kosovu.
Doveo je odnose zvaničnika u Prištini sa zapadnim saveznicima na najniži nivo od 1999. godine.
Opšta je ocena da Aljbin Kurti već izvesno vreme okreće leđa saveznicima. Umesto da, kako traže, deeskalira stanje na severu gde su Srbi većina, centralne vlasti su odlukom da zabrane upotrebu dinara, dolile ulje na vatru.
"Izuzetna je retkost da u Savetu bezbednosti američki predstavnik kritički govori o vladi na Kosovu, a to je uradila ambasadorka Sjedinjenih Država. Takođe je jako retko da pomoćnik sekretara O‘Brajan koristi ton koji je on koristio. To predstavlja pravu retkost. I mislim da se to sve već reflektuje na problem i nadam se da će se sa tim prestati", poručio je Džefri Hovenijer, američki ambasador u Prištini.
Srbi bez šanse da utiču na odluke
Aljbin Kurti ne menja kurs. Otkako je došao na vlast, odlukama i potezima na terenu, primorao je Srbe da napuste institucije na severu.
Srbi na centralnom novou nisu u prilici da utiču na odluke koje se njih tiču.
"Albanska politička elita nije želela nikada do kraja da ispoštuje zakon. Tih primera nepoštovanja zakona, od imovinskih prava, nepoštovanja odluka ustavnog suda, i do nepoštovanja Ahtisarijevog paketa u potpunosti, i kada se tiče prava SPC, i zastupljenosti. To je nešto što je postalo praksa. Iz godine u godinu situacija je sve teža i gora. Tako da je sve manje Srba u institucijama", rekao je Branimir Stojanović, bivši potpredsednik vlade u Prištini.
Masovni odlazak Albanaca sa KiM
Ma koliko jednostrano proglašena nezavisnost predstavljala ostvarenje sna mnogih generacija, među Albancima je mnogo razloga za zabrinutost.
Najveća je zbog masovnog odlaska sa Kosova.
"Upozorili smo kao sindikat da ćemo možda imati oko 150.000 radnika koji će otići, ali ne treba iznositi brojke. Ali to je cifra koju smo dali za celu godinu, a samo za mesec dana, imali smo 140.000 odlazaka, samo u januaru", naveo je Jusuf Azemi, predsednik Sindikata privatnog sektora.
Obelisk posvećen jednostrano proglašenoj nezavisnosti u Prištini ove godine ispisan je početnim slovima evropskih gradova, u koje žitelji Kosova mogu bez viza.
Time se slavi sloboda kretanja, dok je samo u januaru zahtev za pasoš podnelo više desetina hiljada ljudi.
Коментари