Iz NIS-a u narednoj deceniji i nafta i struja
Ruski Gasprom počeće sa NIS-om 7. marta gradnju Termoelekrane–toplane na gas u Pančevu, saznaje RTS. Inače, NIS je privatizovan pre tačno deceniju i danas, osim u Srbiji, posluje i u Rumuniji, Bugaskoj i Bosni i Hercegovini. O tome šta je urađeno, investicijama i planovima kompanije za RTS je govorio generalni direktor "NIS-a" Kiril Tjurdenjev.
U februaru pre 10 godina "Gaspromnjeft" preuzeo je NIS i postao većinski vlasnik, a generalni direktor Tjurdenjev kaže da su ispunjene sve obaveze definisane Kupoprodajnim ugovorom.
- Prvenstveno imam u vidu obavezu o investicijama od pola milijarde evra... Šta više, od 2009. do 2018. godine u NIS je uloženo oko tri milijarde evra. Te investicije su bile usmerene kako u istraživanje i proizvodnju nafte, tako i u stvaranje moćnijih kapaciteta za preradu nafte u pančevačkoj Rafineriji.
Šta još treba da se istakne? NIS je za ovih 10 godina doživeo velike promene. Godine 2008. beležio je gubitak u poslovanju, a posle kupovine kontrolnog paketa akcija, u saradnji sa srpskim akcionarima, počeo je aktivan rad na unapređenju rada kompanije. Sada je NIS jedna od najprofitabilnijih kompanija u Srbiji, sa paketom velikih investicionih projekata.
U Rafineriji Pančevo u toku je gradnja kapitalne investicije – gradi se postrojenje "Duboka prerada". Kada će novi pogon početi da radi?
– Izgradnja projekta "Duboka Prerada" sa tehnologijom odloženog koksovanja predstavlja glavni investicioni projekat kompanije. Realizacija projekta započeta je 2017. godine. Ove godine, tačnije u trećem kvartalu, planirano je da pogon počne sa komercijalnom prozvodnjom.
Ovaj novi pogon važan je za NIS ali i Srbiju, zašto?
– Pre svega, realizacijom ovog projekta, Rafinerija nafte u Pančevu će postati jedna od najsavremenijih rafinerija u regionu. Povećaćemo dubinu prerade naftnih derivata na 99,2 odsto i povećati količine najkvalitetnijih benzina i dizela.
A istovremeno ćemo prestati sa proizvodnjom manje prihvatljivog proizvoda, kao što je sumporni mazut. To je korist i sa ekološkog aspekta. Obogatićemo paletu proizvoda, jer ćemo započeti proizvodnju koksa koji se koristi u građevinskoj industriji. Tako ćemo moći da snabdevamo Srbiju proizvodom koji se sada uvozi.
Projekat je jako važan jer će povećati ekonomsku efikasnost rafinerije i omogućiće nam da prevaziđemo oscilacije cena nafte na globalnom tržištu. To će poboljšati održivost kompanije i povećati veće prihode.
Kako vidite NIS u narednoj deceniji? Kakvi su planovi?
– Decenija koja je pred nama doneće mnogo novog i interesantnog. Mi ćemo nastaviti sa ulaganjima u istraživanje i proizvodnju nafte, kako u Srbiji, tako i u zemljama regiona koje smatramo perspektivnim, a reč je o koncesijama za istraživanje i proizvodnju nafte. Nastavićemo investicije i unapređenje usluga, čime ćemo obezbediti dohodak za naše akcionare.
NIS već ima gasne centrale manjeg kapaciteta koje proizvode i toplotnu energiju i struju. Koga snabdevate i da li će se NIS pojaviti i kao trgovac strujom?
– Razvija se novi pravac u našoj kompaniji, a reč je o elektrogeneraciji. Mi smo do sada pustili u rad 14 mini gasnih elektrana za proizvodnju električne i toplotne energije, ukupne snage oko 14 MW, i u taj program uloženo je oko 20 miliona evra. Zajedno sa našim partnerima iz "Gasprom energolholdinga" radimo na izgradnji Termoelektrane-toplane Pančevo, u neposrednoj blizini naše Rafinerije.
Taj projekt će nam omogućiti sigurnost snabdevanja Rafinerije električnom i toplotnom energijom, dok će se određene količine struje prodavati na slobodnom tržištu.
Kakva su kretanja na naftnom tržištu? Možemo li se nadati pojeftinjenju derivata?
– Kao i svi ostali učesnici u energetskom sektoru, tako i mi zavisimo od kretanja cena nafte na globalnom tržištu. Kompanija NIS proizvodi manje od jedne trećine nafte koju prerađuje u Srbiji, dok više od dve trećine uvozi sa globalnog tržišta. Na nas zato utiču kako cena nafte, tako i kurs dolara.
Ipak, mi uvek nastojimo da umanjimo te oscilacije i našim kupcima ponudimo optimalne cene derivata.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар