Читај ми!

Nemački kredit za srpsku privredu

Kredit od 100 miliona evra koji je nemačka razvojna banka KFW odobrila za projekte iz oblasti poljoprivrede, energetske efikasnosti, obnovljive energije i opštinske infrastrukture, od danas je dostupan preko tri domaće posredničke banke.

Nemačka razvojna banka KFW odobrila je Srbiji kredit od 100 miliona evra, namenjen projektima u oblasti poljoprivrede, energetske efikasnosti, obnovljive energije i opštinske infrastrukture.

Sredstva su od danas dostupna preko tri posredničke banke: Komercijalne, Prokredit i Čačanske, a Narodnoj banci Srbije poverena je uloga agenta države u realizaciji tog kredita, saopšteno je danas na konferenciji za novinare u NBS.

Guverner Jorgovanka Tabaković ističe da je krajnji cilj tog kredita otvaranje novih radnih mesta i razvoj konkurentnosti srpske privrede.

Komercijalna banka plasiraće 30 miliona evra u poljoprivredu i prehrambenu industriju i 25 miliona za opštinsku infarstrukturu. Prokredit banka usmeriće 40 miliona evra u poljoprivredu i prehrambenu industriju, a Čačanska banka pet miliona u energetsku efikasnost i obnovljivu energiju.

Posredničke banke plasiraće sredstva iz ove linije krajnjim korisnicima do maksimalnog iznosa do milion evra za poljoprivredu, energetsku efikasnost i obnovljivu energiju i do 1,2 miliona za opštinsku infrastrukturu.

Krediti će se odobravati sa rokom od sedam godina i periodom počeka do dve godine, a kamatna stopa ne može biti veća od najviše kamatne stope koju banka naplaćuje na zajmove iz drugih izvora za iste namene.

Tabakovićeva je napomenula da je Narodna banka Srbije do sada bila agent za realizaciju brojnih drugih kreditnih linija od međunarodnih finansijskih institucija i pojedinih zemalja, ali da je ovo prvi put da je agent za kredite koje daje KFW.

Podsticaj razvoju Srbije 

Ovaj zajam nemačke države dodatno podstiče razvoj Srbije u ekonomskom, socijalnom i ekološkom pogledu, dodala je Tabakovićeva i pozvala opštine u Srbiji da se prijave za ove kredite. 

Opštine ovim kreditima, između ostalog, mogu da finansiraju rekonstrukciju vodovodnog i kanalizacionog sistema, javnu rasvetu, nabavku mašina, izgradnju škola, obdaništa, institucija zdravstvene zaštite.

Takođe, opštine koje budu spremne da koriste ova sredstva moći će da se kandiduju za donacije EU u iznosu od 10 do 20 odsto kredita, navela je Tabakovićeva.

Direktor finansijskog odeljenja KFW za jugoistočnu Evropu i Tursku Urlike Lasman istakla je da su tokom priprema za pokretanje ove kreditne linije ta banka i NBS analizirale poslovne banke u Srbiji da bi izabrale prave partnere preko kojih će plasirati sredstva.

Lasmanova je uverena da će ovaj zajam dati doprinos razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća u Srbiji, da će podstaći proizvodnju i otvaranje novih radnih mesta i unaprediti konkurentnost srpske privrede kako bi se lakše suočila sa konkurencijom na tržištu.

Predstavnici banaka istakli su da će krajnja kamata na kredite iz ovog zajma zavisiti od premije rizika za pojedinačne klijente, kao i od namene kredita, ali da će se poštovati dogovorena granica.

Zamenik predsednika Izvršnog odbora Komercijalne banke Dragan Santovac istakao je da je bankama u interesu da ta kamatna stopa bude konkurentna i da se sredstva plasiraju što pre. Santovac očekuje veće interesovanje lokalnih samouprava gde postoje velike potrebe za investiranjem.

Број коментара 10

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 10. април 2026.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом