Читај ми!

Gavrilović: REM nije štitio pravo građana na informisanje, bez slobodnih medija nema ni demokratske javnosti

U Srbiji je godinama urušavano ustavno pravo građana na potpuno, istinito i blagovremeno informisanje, a da Regulatorno telo za elektronske medije nije ispunjavalo svoju ulogu, rekao je za RTS direktor Biroa za društvena istraživanja Zoran Gavrilović. Ističe da su za reformu medijskog sistema neophodni poštovanje zakona i novinarskog kodeksa, promena zakonskog okvira i veće učešće građana u kreiranju programa javnih servisa.

Direktor Biroa za društvena istraživanja (Birodi) Zoran Gavrilović rekao je, gostujući u Dnevniku RTS-a, da monitorinzi medija koje ta organizacija sprovodi od 2012. godine, prema metodologiji OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), pokazuju da je u Srbiji došlo do urušavanja prava građana na informisanje.

Prema njegovim rečima, sistem propagandnih medija razvijao se naročito od 2014. godine, a intenziviran je od 2017. godine, sa ciljem jačanja kulta ličnosti Aleksandra Vučića i poistovećivanja države i vladajuće stranke.

"Ono što je suština čitavog našeg monitoringa jeste da smo mi ovde imali urušavanje prava na informisanje. Ustavom Republike Srbije, članom 51, građanima je garantovano potpuno, istinito i blagovremeno informisanje. Napravljen je sistem propagande koji je za cilj imao da jača kult ličnosti vladara Aleksandra Vučića, da urušava institucije tako da se predstavlja da postoji jednakost između partije i države", naveo je Gavrilović.

Ukazuje i na posledice koje je takvo medijsko okruženje, prema istraživanjima Birodija, ostavilo na demokratsku javnost.

"Samo 50 odsto građana Srbije smatra, po našim istraživanjima, da je pametno govoriti ono što mislite. Bez informacija mi ne možemo da donosimo odluke, ne samo u izbornom periodu nego generalno. Elementaran sistem informisanja bio je urušen na način da su građanima bile uskraćene elementarne informacije", istakao je Gavrilović.

REM je propustio priliku da sankcioniše televizije

Govoreći o radu Regulatornog tela za elektronske medije (REM), Gavrilović je naveo da je Birodi godinama podnosio prijave zbog kršenja medijskih propisa, ali da odgovori regulatora nisu bili odgovarajući.

"Testirajući sistem podnošenjem prijava, mi smo zapravo testirali kako funkcioniše REM. Naš zaključak je da je do 2026. godine, dok četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a nije ušlo u to telo, REM bio na strani odbrane sistema. Mi smo se obraćali, podnosili prijave, one su bile odbacivane. Nikada nismo dobili valjan odgovor, to su bili šturi odgovori", rekao je Gavrilović.

Navodi da je Birodi od septembra počeo da podnosi nove predstavke zbog kršenja prava na objektivno i potpuno informisanje, govora mržnje, narušavanja dostojanstva i nepoštovanja profesionalnih pravila.

Prema njegovim rečima, organizacija se tokom izborne kampanje posebno usredsredila na Informer, Juronjuz i Kurir, medije koji, kako tvrdi, nisu bili obuhvaćeni monitoringom REM-a.

"Fokusirali smo se u ovoj kampanji na one medije koji nisu bili u monitoringu REM-a, a to su pre svega Informer, Juronjuz i Kurir. Kroz te naše predstavke mi sada pokazujemo kako je taj sistem funkcionisao", naveo je Gavrilović.

Ocenjuje da je REM imao zakonske mehanizme da spreči kršenje propisa i da je u pojedinim slučajevima trebalo da primeni znatno strože mere.

"Prema našim monitorinzima koje radimo od 2012. godine, REM je propustio šansu da neke televizije čak i ugasi. Želim da podsetim da su neke televizije učestvovale u kampanji protiv Olivera Ivanovića, pre svega mislim na Pink. Pozitivno izveštavanje o političkim akterima, odnosno negativno o njihovim oponentima u dužem vremenskom periodu, zahtevalo je ozbiljne kazne", istakao je Gavrilović.

Naglašava da sankcionisanje medija zbog kršenja zakona ne treba poistovećivati sa cenzurom ili ograničavanjem slobode govora.

"Jedno je kada imate pravo da kritikujete svaku vlast i uloga medija jeste da drži javnost budnom. Drugo je kada u tome koristite neistine, etiketiranje, kršenje pretpostavke nevinosti i urušavanje dostojanstva. To nije novinarstvo, to je nešto što je protivno Zakonu o elektronskim medijima, podzakonskim aktima, ali pre svega Novinarskom kodeksu", poručio je Gavrilović.

Reforma javnih servisa – građani moraju da učestvuju u kreiranju programa

Govoreći o tome kome odgovara medijski sistem u kojem građani ne dobijaju potpune i istinite informacije, Gavrilović je ocenio da takav sistem pogoduje nedemokratskoj vlasti.

"Mi imamo jedan proces repolitizacije i on mora da bude praćen otvaranjem medija, gde mediji postaju takozvane deliberativne strukture, odnosno omogućavaju dijalog u društvu. Mi smo ovde imali jeftini kič, šund, etnonacionalizam, odnosno ono što mi sociolozi zovemo anomičnom situacijom", objasnio je Gavrilović.

Prema istraživanjima Birodija, dodaje, između 60 i 80 odsto građana smatra da je Srbiji potrebna "čvrsta ruka", što je, prema njegovoj oceni, doprinelo legitimisanju autokratske vlasti.

Smatra da je Srbija ušla u medijsku i društvenu tranziciju i da su za stvaranje kvalitetnijeg medijskog okruženja neophodne zakonske promene, kao i veća zastupljenost obrazovnih i kulturnih sadržaja.

"Mi ćemo imati onakve medije kakvo želimo društvo. Želim da verujem da želimo da imamo aktivne, obrazovane građane koji kroz učešće u društvenom životu kreiraju svoju stvarnost. Stub za to su RTS, RTV i REM. Promena zakonskog okvira je nužna da bismo imali društvo koje ima kvalitetne medije, jer danas mediji nisu samo stvar informisanja, oni su stvar i obrazovanja", naglasio je Gavrilović.

Kao prvi korak u reformi medijskog sistema izdvaja poštovanje medijskih zakona i Kodeksa novinara Srbije, ali i jasno razlikovanje profesionalnog novinarstva od propagande.

Posebno ističe da budućnost javnih medijskih servisa treba definisati kroz dijalog sa građanima, uključujući i pitanje finansiranja putem pretplate.

"Moramo da sednemo da razgovaramo. Šta mi želimo od javnih medijskih servisa, koliko smo spremni kroz pretplatu da to platimo, jer naše istraživanje govori da spremnost plaćanja pretplate nema veze sa ekonomskim statusom pojedinca, nego sa poverenjem u javni servis. Mi vas plaćamo da bismo dobili potpune, istinite i blagovremene informacije", rekao je Gavrilović.

Predlaže i da Centar RTS-a za istraživanje javnog mnjenja i auditorijuma ima značajniju ulogu u uključivanju građana u kreiranje medijskih sadržaja.

"Kroz istraživanje javnog mnjenja treba slušati potrebe građana, uključiti građane i omogućiti da oni putem istraživanja budu saučesnici sa kreatorima medijskih sadržaja. Mislim da je to bitno da bi javni servis bio stvarno javni, a ne samo servis", istakao je Gavrilović.

Uoči sednice Saveta REM-a, koja je zakazana za danas, Gavrilović je poručio da očekuje da regulator nastavi da postupa u skladu sa zakonom i štiti javni interes, bez obzira na to što radi u nepotpunom sastavu.

"Očekujemo od REM-a da nastavi da poštuje zakon, da ostvaruje funkciju koju ima, a to je da štiti javni interes u medijima. Da sve ono što je nezakonito bude sankcionisano. Bez medija koji rade svoj posao ne možemo imati javnost. Bez javnosti nemamo državu. Kada pričamo o medijima i o tome kakvi su nam mediji, mi zapravo pričamo kakva nam je država", zaključio je Gavrilović.

уторак, 17. новембар 2026.
19° C