Akvarijum ili Park prijateljstva na Ušću – šta kažu građani, a šta struka
Početkom nedelje u Parku prijateljstva na Ušću trebalo je da počnu istražni radovi za izgradnju akvarijuma. Oni podrazumevaju bušenje terena i ispitivanje podzemnih voda. Međutim, deo građana nije saglasan sa tim, smatraju da će izgradnjom akvarijuma biti ugroženo zelenilo.
Zaštitna barijera koja je postavljena oko prostora gde je planirana izgradnja akvarijuma je oborena, trenutno nema ni radnika, ni mašina.
"Trenutno nema nikakvih aktivnosti na gradilištu zbog sigurnosti građana, dece i našeg ljudstva jer je zaštitna barijera oborena od strane aktivista", naveo je izvođač radova Željko Čabarkapa.
Dodao je da oni pokušavaju da osposobe barijeru i da krenu sa radovima što je pre moguće jer, kako kaže, imaju sve prema zakonu, svu dokumentaciju koja im je potrebna za izvršenje radova.
Osnovna primedba onih koji nisu saglasni sa izgradnjom akvarijuma, kako kažu, odnosi se, pre svega, na plan detaljne regulacije.
Iste primedbe građana i struke
Arhitekta i urbanista Marko Jakšić kaže da je osnovna primedba građana i struke u celini to da je, kako navode, ta gradnja nedozvoljena i protivzakonita.
"Sama suština sve te građevinske delatnosti je da gradnje ne može biti na već formiranom, planski uređenom, ambijentalno značajnom parku koji je voljen, sa značajnim prirodnim svojstvima i na području evidentiranog prirodnog dobra. To je definisano planom detaljne regulacije iz 2019. godine koji je donet protivno mišljenju struke", kaže Jakšić.
Autor prvonagrađenog rešenja na urbanističko-arhitektonskom konkursu, arhitekta Branislav Mitrović, međutim, kaže da njegov objekat kolege često nazivaju divnim i, pod navodnicima, odličnim, ali smatraju da je plan ipak loš.
"Taj plan je trebalo da se koriguje pre 7-8 godina kada je bilo to aktuelno ali ja bih voleo da pitam ako je jedan plan toliko loš kako je mogao da iznedri jednu arhitekturu za koju mnogi misle da je dobro. Prosto to je meni neka kolizija koju mi niko nije do sada objasnio", navodi Mitrović.
Oni koji se protive izgradnji akvarijuma smatraju da je projektom ugroženo i zelenilo na ovom prostoru.
"Vi žrtvujete preko potrebno zelene površine i to zelene površine koje su privredno dobro, koje su nadomak zaštićenog ratnog ostrva i koje su brižljivo promišljene, brižljivo uređene, u Beogradu u kojem postoji deficit javnih površina", objasnio je Jakšić.
Da li će park ostati bez stabala
S druge strane, izvođač radova tvrdi da seče stabala ipak neće biti.
"Radiće se presađivanje 28 stabala u uglu gradilišta prema Dunavu, od čega je 15 listopadnih i 13 četinara. Po prvi put donećemo mašinu 'optimal 2.500' koja može da presađuje stabla obima do 80 centimetara. Prečnik busena je dva i po metra, dubina je 1,7 metara, tako da na osnovu proizvođača garantuje da će se 95 odsto uspešnosti presađivanja stabala ostvariti", objasnio je Čabarkapa.
U svetu nije retkost da se muzeji nađu na zelenim površinama, kažu stručnjaci.
"Parkovi, te šume u gradovima su u mnogim slučajevima tretirani i u njima su izgrađeni objekti kulture. Ja sam ponovo, pre neki dan sam pominjao Lavilet u Parizu, čuveni muzej u Danskoj. Mogu da vam navedem, veoma mnogo primera gde su objekti kulture ili muzeji naročito građani u parkovima u tim velikim zelenim prostorima kao deo kulturnih sadržaja koji dopunjuju tu celu ponudu", kaže Mitrović, autor akvarijuma.
Izvođač radova procenjuje da će istražni radovi trajati nekoliko meseci. Kada se oni završe, plan je da se uradi projekat za pripremne radove, a potom i za izvođenje same konstrukcije.
Akvarijum će biti podzemni, prostiraće se na 5.000 kvadratnih metara i kao takav, biće jedinstven na Balkanu.
Коментари