SMS (ne)pismenost

Više od polovine učenika starijih razreda osnovne škole u pisanju meša ćirilicu i latinicu, a trećina njih čak upotrebljava i slova iz drugih jezika, najčešće iz engleskog.

Istraživanje Instituta za pedagogiju je potvrdilo i ono što traje godinama, ali postaje sve izraženije, nivo jezičke kulture učenika izrazito je nizak, a komunikacija loša jer se sve manje i čita i piše.

Sve je očiglednije da se olovka i sveska, neophodan pribor svakog đaka, koristi samo u školi. Kod kuće se virtuelno ćaska sa vršnjacima i tada se o pravopisu malo razmišlja. Zato je svaki povratak klasičnom pisanju, priznaju đaci, sve teži.

SMS poruke i dopisivanje na Internetu zasnovani su na skraćenicama, žargonskim konstrukcijama. Te rečenice su pune grešaka, gramatičkih, pravopisnih, i svakih drugih, a van konteksta, gotovo nerazumljive.

"Pišu automatski, ne razmišljaju ni o velikim slovima, ni o sastavljenim, ni rastavljenim rečima. I to koliko kvari njihov pravopis, toliko kvari i rukopis. Ako vi u jednom danu sve više pišete na tastaturi, a ne zabeležite neku svoju misao u dnevniku, izbegavate pisanje domaćih zadataka, onda to ne može da doprinese ni poboljšanju rukopisa, a ni pravopisa", kaže profesorka srpskog jezika Mirjana Terzić.

Deca pišu sve gore, a i sve manje čitaju. Imajući to u vidu stručnjaci misle da je nužno poboljšati izbor lektire.

Profesor Dragica Pavlović iz Instituta za psihologiju kaže da postoji raskorak između onoga što su interesovanja dece, njihovih mogućnosti i onoga što je spisak obavezne literature.

"Ne kažem da je to potpuni raskorak, ali on ipak postoji, i to je upravo ta opasnost koja ih dovodi na ivicu toga da beže od čitanja", rekla je Dragica Pavlović.

Učenici bolje znaju nazive novina nego naslove knjiga  

Istraživanje je pokazalo da učenici bolje znaju nazive novina nego naslove knjiga koje bi trebalo da pročitaju, a za to odgovornost snose i roditelji.

"Deca mnogo češće i njih same vide kako čitaju novine, a retko knjige. I odrasli sve manje čitaju, ali i kupuju knjige. Imate mesta u Srbiji gde čak i nema knjižare gde se može kupiti knjiga", kaže Jelena Stevanović iz Instituta za pedagoška istraživanja.

Poražava činjenica da su roditelji često saučesnici svojoj deci u pokušaju da se izbegne čitanje, jer ni sami nisu svesni njegovog značaja.

"Ono je bitno za svaki školski predmet, za snalaženje na ulici, za snalaženje u životu, kada idete po dokumenta, za komunikaciju u bilo kojoj instituciji. Čitanje je veština koja vam omogućava da budete kompetentni u bilo kojoj situaciji", rekla je Dragica Pavlović.

Ako ne čitate, ne samo da će vam biti neprijatno u društvu kada ne znate sadržaj neke knjige, kažu stručnjaci, već vam se lako može desiti da čak ni smisao neke brzo ispričane šale, jednostavno ne shvatite.

Број коментара 13

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 09. јул 2025.
15° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом