Tuzlanska kolona, 33 godine od zločina bez kazne
Na Brčanskoj malti u Tuzli i Gradskom groblju Pučile u Bijeljini obeležene su 33 godine od ubistva 54 pripadnika Jugoslovenske narodne armije u Tuzlanskoj koloni. Muslimanske snage napale su kolonu koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti tuzlansku kasarnu. Ubijena su 54 pripadnika JNA, 78 je ranjeno, dok su 44 zarobljena, od kojih su petorica kasnije ubijena.
Vojska JNA iz Tuzle je krenula u mirno povlačenje samo 12 dana posle napada na kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Dočekao ih je isti scenario. Ni Dobrovoljačka ni Tuzlanska kolona nemaju sudski epilog.
"Ovde na ovom mestu ubijen je 51 čovek koji je želeo da ide kući. Trojica su preminula posle ranjavanja, tako da su ukupno stradale 54 osobe", ističe Viktor Nuždić iz Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina.
Slavko Novaković svedoči da su iz kasarne krenuli prema dogovoru u 14 časova, ali da je kolona vraćena.
Pet časova kasnije, kada je ponovo naređen pokret, videli su, kaže, grupisanje muslimanskih snaga. Ono što se desilo kada su izašli na glavni put, bilo je, navodi, nezamislivo. Pucali su sa prozora, iz podruma, stanova i zaseda.
"Posle 33 godine vidite kako dolazimo, pod kojim obezbeđenjem. Ne zaslužujemo ni 10 kvadrata ovde, da podignemo spomenik našim postradalim. To je žalosno", ukazuje Slavko Novaković, učesnik Tuzlanske kolone.
Radan Ostojić, predsednik Boračke organizacije Republike Srpske, navodi da su im autobusi pretresani kao da su, kako kaže "teroristi".
"Kad mi odemo biće obeležavanje odbrane Tuzle od, verovatno, 54 ubijena čovjeka u Tuzlanskoj koloni koji su hteli da napuste ovaj grad", ironično ukazuje Ostojić.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ističe da institucije RS neće prestati da traže pravdu bez obzira što su Haški tribunal i, kako kaže, vanustavno pravosuđe BiH odbijali da procesuiraju mnoge zločine nad Srbima.
"Ćute, jer bi tada bio razotkriven lažni mit o navodnoj agresiji na BiH", zaključuje Dodik.
Коментари