Читај ми!

Nove rute migranata - kako Srbija odgovara na ilegalne prelaze

Prema podacima Centra za pomoć tražiocima azila svakoga dana oko 150 ljudi pokušava ilegalno da pređe granicu. U prethodnih godinu dana međutim, kada je počela intenzivna akcija policije na sprečavanju krijumačarenja i iregularnih migracija, broj pokušaja nezakonitih prelazaka granice, pa i broj migranata na severu zemlje značajno je smanjen. Istovremeno i većina prihvatnih centara u Vojvodini je zatvorena. O rezultatima policijskih akcija, novim rutama za RTS govori pomoćnik direktora policije Dejan Luković.

Pomoćnik direktora policije Dejan Luković navodi za RTS da je su se susreli sa velikim brojem prisutnih iregularnih migranata koje su krijumčari za veće svote novca prevodili do Evropske unije, tačnije do Republike Mađarske.

Prošlo je godinu dana od intezivnih policijskih akcija, koji su rezultati, koliko toga je urađeno, šta kađe policijska statistika? 

- Prošle godime, 27. oktobra, došlo je do nemilog događaja koji je izazvao uznemirenje javnosti, reč je o ubistvu tri migranta iz Avganistana, dok su dva teško povređena, mi smo istog dana formirali štab na području Subotice, tačnije na Paliću. Krenuli smo sa jednom opsežnom i intenzivnom akcijom suzbijanja iregularnih migracija i pre svega hapšenja krijumčara na tom području.

Hteo bih da kažem da smo istog dana angažovali veliki broj pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije, pored redovne policije iz Policijske uprave Subotica, Sombor i Kikinda.

Angažovali smo i veliki broj pripadnika Uprave granične policije, Saobraćajne policije, Uprave kriminalističke policije, Jedinice za obezbeđenje, čak smo angažovali i Upravu za tehniku, kao i Helikoptersku jedinicu, gde smo u više navrata tokom dana i noći podizali naše helikoptere i na taj način radili na sprečavanju ovih problema.

Kontrolisano preko 945.000 vozila i oko milion lica

Ono sa čim smo se mi susreli jeste veliki broj prisutnih iregularnih migranata koje su krijumčari za veće svote novca prevodili do Evropske unije, tačnije do Republike Mađarske.

Bili smo zapanjeni onim što smo pronašli tokom ove akcije koju smo sprovodili danonoćno. Kontrolisali smo preko 945.000 vozila i oko milion lica u okviru ove akcije.

Pretragom terena pronašli smo ukupno do sada 127 komada oružja različitog kalibra, 86 automatskih pušaka i 41 pištolj, negde oko 12.000 metaka različitog kalibra, dve zolje, tri ručne bombe. Pored toga, pronašli smo i 11 zemunica gde su se ti krijumčari i migranti koje su oni prebacivali krili prilikom naših akcija.

Takođe, pronašli smo deo uniformi, fantomki, uređaja za noćno osmatranje, radio stanice, punjače, veliki broj mobilnih telefona koji su dati na veštačenje, određen broj laptopova, narkotike, veliki broj merdevina koje koriste za prelazak preko žice ka Republici Mađarskoj, klešta za sečenje žice, veliki broj agregata, kao i lekove.

Mi nemamo više velike grupe migranata otkad su krenule te policijske akcije, ali krijumčarenje nije u potpunosti prestalo. Gde sada pokušavaju da pređu granicu?

- U odnosu na prošlu godinu, kada je u prihvatnim centrima bilo negde oko 5.000 iregularnih migranata, taj broj je trenutno negde na oko 600 dnevno. Od 400 do 600, 700 se kreće sa današnjim danom.

Međutim, te velike grupe koje su se pojavljivale, posebno na području Subotice, su itekako smanjene. Ima ih i danas, ali u mnogo manjim grupama, i broj nelegalnih pokušaja prelaska državne granice je smanjen za 63 procenata.

To su statistike kojima se mi svakodnevno bavimo, i pored toga što smo preduzeli mere na tom području, došlo je do pomeranja rute kojima se krijumčari koriste i prevode iregularne migrante.

Kada smo formirali ovaj štab u Subotici, formirali smo štab i na području policijske uprave Vranje u Preševu i policijske uprave Pirot u Dimitrovgradu, jer nam je tu priliv – tu ulaze u našu državu, iz pravca Republike Severne Makedonije i Bugarske.

Kako smo pojačali aktivnost i na severu zemlje, onda je ruta krenula prema Bosni i Hercegovini, pa smo u januaru ove godine formirali štab u Malom Zvorniku, koji funkcioniše i dan danas, naravno u nešto smanjenom obimu i kapacitetu. Tako da se ova ruta, da tako kažem, preselila prema Bosni i Hercegovini; međutim, i taj broj migranata na tom području je smanjen.

Podaci sa kojima raspolažemo govore da oni sada koriste Makedoniju, KiM, idu prema Crnoj Gori i iz Crne Gore prelaze u Bosnu i Hercegovinu, a kasnije najverovatnije idu prema Hrvatskoj.

Prethodnih dana imali ste nekoliko akcija sprečavanja krijumčarenja na teritoriji Srbije. Reč je o krijumčarima i migrantima koji su zatečeni na teritoriji naše zemlje. Da li to znači da više nije dovoljno da u akcije budu uključene granična policija i Žandarmerija. Na koji način se sada borite sa krijumčarima?

- U poslednjih nekoliko dana imali smo osam ovakvih slučajeva, gde smo postupali prema 48 iregularnih migranata i uhapsili smo osam krijumčara, posebno se to odnosi na područje Policijske uprave Pirot, područje Dimitrovgrada. Jedan slučaj smo imali prema Bosni i Hercegovini.

Pored svih ovih jedinica koje sam nabrojao kada je akcija bila u visokom intenzitetu, gde je bilo nekoliko stotina pripadnika na terenu, sada su uključeni pre svega pripadnici Uprave granične policije u saradnji sa pripadnicima Žandarmerije.

Ali ne mogu da ne pomenem da su uključeni i policijski službenici opšte nadležnosti koji rade u svojim policijskim upravama, kao i Uprava saobraćajne policije i Uprava kriminalističke policije koja se bavi procesuiranjem, a tamo gde posumnjamo da ima veze sa organizovanim kriminalom, onda to radi Služba za borbu protiv organizovanog kriminala.

Menja li se struktura onih koji pokušavaju da uđu u našu zemlju? Videli smo da se ruta nešto menja kroz zemlju. Da li među njima ima onih koji su bezbednosno interesantni?

- Od početka naše akcije imamo saznanja da su, kada govorimo o krijumčarima, to vojno sposobni stanovnici tih zemalja. Oni su najčešće iz Avganistana i Pakistana. Kada govorimo o migrantima, najčešće su oni iz Sirije, ali ih ima i iz Turske, Maroka.

Oni i dalje prolaze kroz naše područje, odnosno mi smo im tranzitna zemlja, nismo toliko u fokusu njihovog interesovanja da bi tu i ostali. Mi i dalje nastavljamo tu akciju i borićemo se protiv ovakvih lica koji su vojno sposobni i obučeni.

Sve ono što smo radili i operativni podaci sa kojima raspolažemo ne ukazuju na to da je među njima bilo pripadnika nekih terorističkih organizacija, što je dobro, pre svega zbog bezbednosti građana Republike Srbije.

уторак, 13. мај 2025.
9° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом