Blagosiljanjem vinograda i orezivanjem vinove loze, u Velikoj Hoči obeležen Sveti Trifun

U Velikoj Hoči i Orahovcu, za vinogradare godina počinje danas, rezidbom vinove loze. Do prvog grozda, prvih kapi vina i rakije počinje i vreme iščekivanja – hoće li godina biti kišovita, kakav će biti rod, hoće li grožđe imati kvalitet za vino iz prethodnih godina.

Liturgijom u crkvi Svetog Trifuna u Velikoj Hoči i balogosiljanjem rezidbe vinove loze u obližnjim vinogradima manastira Visoki Dečani, u opštini Orahovac, obeležen je Sveti Trifun.

Profesorka i književnica Olivera Radić iz Orahovca kaže da je molitvama započela još jedna radna godina u vinogradima.

"Sveti Trifun je od velikog značaja za naš narod ovde, zato što je vino, zato što su vinogradi od velikog značaja ovde i vekovima su ljudi od toga živeli i to je ta vezanost naša, za ovu zemlju, preko tih čokota, koje orezujemo. Počevši od Trifundana i preko tih čokota koji nam daju grožđe, mi se sjedinjujemo i sa gospodom i pričešćujemo se i na neki način zavetujemo se ovoj zemlji", objasnila je Radićeva.

Dodaje da u vinograde domaćini donose hleb, donose nešto od hrane i kao što se u crkvi zajedno okupljaju tako se i u vinogradima domaćini zajedno okupljaju, zajedno orezuju u krst, da rod u vinogradu bude dobar.

"Pogača se lomi posle orezivanja, naravno pokropi se i vinom prošlogodišnjim uz molitvu da vino koje će ove godine da se toči bude bolje, lepše, zdravije", kaže Radićeva.

Ističe da je jako važno čuvati tradiciju, moliti se Svetom Trifunu i sve do miholjdana kada se završe radovi u vinogradu.

Preostali Srbi u Velikoj Hoči i Orahovcu tradiciju čuvaju molitvom.

Otac Sava: Velika Hoča, mesto od Boga izabrano

Iguman manastira Visoki Dečani otac Sava kaže da nigde manjega sela od Velike Hoče a toliko mnogo crkava koje pokazuju da je ovo mesto od Boga izabrano, gde bude upaljena sveća voštanica koja svedoči o veri hristovoj o sili stradanja njegovog i njegovoga vaskrsenja.

"Ako je Bog s nama ko će protiv nas, zato ne smemo nikada da se uzdamo u prolazne stvari ovoga sveta, jer sve ovo je prolazno, svi mi ovde, koji smo se okupili ko prolaznici kroz ovaj svet, putnici kroz ovaj svet za nekoliko desetina godina niko od nas neće više biti u ovome zemaljskom svetu, svi ćemo se odavde odseliti. Zašto dakle da se ne brinemo oko prolaznih stvari već da se brinemo radije gde će naša duša večna biti gde ćemo večno živeti da li ćemo zaživeti životom Hristovim", rekao je otac Sava.

Dodaje da, moleći se gospodu da nas sve ukrepi, molimo se da nam podari blagoslovenu ovu godinu koja u Velikoh Hoči i Orahovcu počinje i sa orezivanjem vinograda, da bi rodila loza kao mnogo godina do sada i bila znak Božje utehe.

"Jer loza je tako blagoslovena, jer je sam gospod uzeo plod od loze da bi se koristila u svetim tajnama i da bi izobražavala krv gospodnju,  neka bi gospod dao snage ljubavi vere sloge poverenja u Boga da ostavimo sve brige ovoga sveta i prepustimo ih Bogu i čuvamo ovo sveto mesto, time što i mi ovde ostajemo i Bog će nas čuvati da se brinemo oko ovih svetinja koje vekovima svedoče prisustvo Božje da čuvamo uspomene i sećanja na naše stare. Oni su u mnogo težim vremenima ostajali i opstajali u uz sve nevolje čuvajući ono što je važnije i pretežnije, jer oni su svojim srcem duboko osećali šta je smisao njihovoga života i zato su i ostali upamćeni, zato su se i ugradili u brojne svetenje koje do dan danas ovde ostaju, kao znak ljubavi božije", poručio je iguman Sava Janjić.

Pomoćnica direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Milena Parlić čestitajući meštanima praznik, prenela je i podršku Vlade Srbije i Kancelarije.

"Dakle upravo ova liturgija, upravo onako kako kroz istoriju orahovačka, hočanska i dečanska vinogorja simbolizuju Srbe. Srbi, posebno ovi naši iz Velike Hoče, višovekovni su otpor sili, ne samo Srbi iz Velike Hoče, nego generalno svi Srbi, ali posebno naši Srbi iz Velike Hoče, lojalni svojoj zemlji, svojoj vinovoj lozi. A kao što svi znamo vinova loza je neuništiva spališ je ostaje, posečeš je iznikne, potopiš je ozeleni, sve dok je koren zdrav ona traje i živi. Upravo kako naši Srbi kroz vekove žive na ovaj svetoj zemlji", poručila je Parlićeva.

U Velikoj Hoči i Orahovcu nakon sukoba 1999. godine ostalo je da živi više stotina Srba. Vinogradarstvo im je glavno zanimanje.

петак, 10. април 2026.
8° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом