Raspon školarina na fakultetima od 60.000 do 300.000 dinara, ali to nisu jedini troškovi
Saveti 14 fakulteta Univerziteta u Beogradu odlučili su da podignu cenu školarina za sledeću akademsku godinu. Najskuplje studije biće na Arhitektonskom i Elektrotehničkom fakultetu. Godina za brucoše na arhitekturi biće 300.000, a na softverskom inženjerstvu na ETF-u 282.000 dinara. Nove cene mogu da očekuju i samofinansirajući brucoši pojedinih fakulteta u Kragujevcu i Novom Sadu.
Od 300.000 na Arhitekturi, do 60.000 dinara na Tehničkom fakultetu u Boru. Toliki je raspon školarina na Univerzitetu u Beogradu. I to nisu jedini troškovi.
“Mi ne plaćamo samo školarinu, ne plaćamo samo knjige, nego nama tu ulazi i cena materijala za makete, i cena štampe, i cena pribora koji nam je potreban za obavljanje svakodnevnog studentskog života“, kaže jedna studentkinja Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Kažu da je studentski život težak, pogotovo za samofinansirajuće akademce.
“Oni kada padnu sa budžeta, oni gube i neke druge povlastice koji imaju budžetski studenti, kao što je na primer pravo na dom, ili na menzu, I njihovi izdaci se u velikome povećavaju činjenicom da više nisu na budžetu i to sve nije dobro zato što na kraju može da dovede do toga da te studente izgubimo, a nije nužno da su to loši studenti”, Đorđe Vukašinović, student ombudsman Univerziteta u Beogradu.
Ana Grčić, student prorektor Univerziteta u Beogradu, napominje da su na nekim fakultetima razgovarali o tome šta bi mogli usled povećanja školarine drugo da donesu kao neku meru koja bi studentima olakšala to plaćanje u više rata ili oslobađanje određenog dela školarine pod određenim uslovima.
Oni koji su podigli školarine kažu da su to uradili uz saglasnost sa studentskim predstavnicima. Biologija, recimo za 10 odsto.
“I mislim da je prihvatljivo i mislim da su još uvek naše školarine negde na donjoj lestvici školarina na Beogradskom univerzitetu“, navodi prof. Ljubiša Stanisavljević, dekan Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
FON i Ekonomski fakultet usklađuju školarine sa stopom inflacije.
“Ove godine smo imajući u vidu težinu situacije u kojoj se nalazimo, taj procenat ipak prilagodili na način da se odnos između tereta koji preuzima student i njegova porodica i ekonomski fakultet podeli na dva prema jedan i povećanje cena školarina je oko 9,1 procenat“, ukazuje prof. Žaklina Stojanović, dekanka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Na Univerzitetu u Kragujevcu školarine su od 10 do 20 odsto povećali Ekonomski, Pravni, i Prirodno-matematički fakultet u Kragujevcu, Pedagoški u Užicu, Fakultet za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji. Osnovne studije na Agronomskom fakultetu u Čačku sada koštaju 45 000 dinara.
“Odavno nije povećavana školarina, a troškovi svakog dana rastu. To su pre svega povećanje materijalnih troškova, koji zaista postaje svaki dan sve veći, na žalost iz budžeta ne dobijaju fakulteti dovoljno sredstava kojima bi pokrili te troškove, tako da moraju ta sredstva iz sopstvenih prihoda da plaćaju, a znamo da je danas zaista sve poskupelo, i ovo je zaista minimalno povećanje školarina“, ističe prof. Nenad Filipović, rektor Univerziteta u Kragujevcu.
Nove cene najavljuje i pet fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Fakulteti u Nišu nisu ih menjali. Profesori kažu da ih zadržavaju zahvaljujući svojim resursima, vodeći računa o studentskom standardu.
Коментари