Pripreme za prolećnu setvu
Svaki trenutak lepog vremena ratari koriste za izlazak u njive i pripremu zemljišta za setvu. Prema procenama stručnjaka, optimalne temperature vazduha, povremena kiša i veća vlažnost zemljišta pomeriće setvu posle Uskrsa za sredinu i kraj aprila. I ove godine najveće površine biće zasejane kukuruzom, suncokretom i šećernom repom.
"Već tri godine sejem oko 15 hektara šećerne repe, tako ću sejati i dalje. Cena je nešto niža. Više nam igra ulogu ako je dobra digestija i ako nam ne uzmu mnogo na prljavštini", navodi Slobadan Trnjakov, ratar iz Stapara.
S obzirom na povećanu tražnju za seme suncokreta, očekuje se da bude zasejan na oko pet odsto više površina, odnosno na oko 230.000 hektara.
"Setvu suncokreta treba raditi što je brže moguće, čim se ta temperatura ustali na setvenom sloju na nekih osam do deset stepeni. Najbolji rezultati u našim višegodišnjim ogledima se postižu aprilskom setvom i mi je uvek preporučujemo", objašnjava Vladimir Miklič sa Instituta za ratarstvo u Novom Sadu.
Setva kasni zbog vlažnog vremena
I mačvanski ratari će setvu početi sredinom aprila, kažu još je hladno, a i zemljište je vlažno.
"Neki repromaterijali, kao što su đubriva, malo su pojeftinili, ali je dizel skuplji nego prošle godine. Imaćemo malo težu setvu zato što je zemljište nakvašeno i kasniće nam setva", navodi Ljuboje Tovarović, ratar iz Bukora.
Darko Simić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Šapcu navodi da je prvi i osnovni korak unos startnog đubriva.
"Čim vreme dozvoli, odnosno kad budu povoljni uslovi za ulazak u njive, treba pre zatvaranja brazdi uneti startno đubrivo. To je prvi i osnovni korak. Mogu da kažem da je to i savet", objašnjava Simić.
Stručnjaci insistiraju na poštovanju plodoreda, pravilnom odabiru semena i više od 60 odsto hibrida sa kraćom vegetacijom u setvenoj strukturi.
"Pripremili smo dovoljne količine kvalitetnog semena. Seme je klijavosti 95 do 99 odsto i odgovarajuće energije klijanja. Što se tiče klimatskih promena, pripremili smo dovoljne količine hibrida kraće vegetacije. Vegetacija od FAO grupe zrenja 600-700 skraćena je tako da se sada gaje grupe zrenja FAO – 300, 400 i 500, to su srednje rani do srednje stasni hibridi", navodi Života Jovanović sa Instituta za kukuruz Zemun Polje.
Pred ratarima je veliki posao – da zaseju više od milion i po hektara. Dobro je što se povećavaju površine pod industrijskim biljem.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар