Svaki četvrti par se razvede
Gubi li venčani list polako bitku sa tužbama za razvod? Formalno prošle godine razvelo se gotovo 9.500 parova, 1.800 više nego 2014. Oni koji su tek podneli zahtev nisu u računici, kao ni parovi koji su odlučili da se privremeno razdvoje.
Vojvođani su najspremniji da se razvedu. Slede ih Beograđani, jug i istočna Srbija. Šumadinci se najteže odlučuju na kraj zajedničkog života - bar tako kažu najsvežiji statistički podaci. Brojka na papiru zabrinjava.
"U odnosu na prethodnu godinu jeste zabeležen rast, ali ne treba zanemariti činjenicu da je tu godišnje nepoklapanje između broja podnetih zahteva za razvod i pravosnažnih presuda", napominje Gordana Bjelobrk iz Zavoda za statistiku.
Brojevi osciliraju, može da uteši i to da rekord iz 2002. nije oboren. Tada je skoro 10.000 parova stavilo tačku na brak. Kada se već papiri olako potpisiju, znači li to da brak umire?
"Svakako je u krizi, to je institucija koja je dugo mirovala, počivala na temeljima koji su patrijahalni, tradicionalni, a ljudi su spremni da pod znacima manje trpe, da jedni drugima tolerišu", ukazuje porodični psihoterapeut Radmila Vulić Bojović.
Porodični terapeuti kažu da je posla više nego ranije, a statistika da su prve četiri godine braka najkritičnije.
"Vrlo često se dešava posle rođenja prvog deteta ljudi shvate da je zajednički život jedna složena kategorija, da podrazumeva mnogo promena i prilagođavanja, a neki nisu na to spremni. Parovi koji nemaju dece se po pravilu ređe razvode, ili to makar malo duže traje", objašnjava Vulić Bojović.
Uz nasilje, bolesti zavisnosti i prevaru, tradicionalne i globalne razloge rastanka, kod nas su tazbina i familija dodatni motiv.
"Da biste stupili u brak, vi prvo morate da se razvedete. Nekad je važno razvesti se i od porodice iz koje dolazite kako bi nova porodica imala šansu", napominje Vulić Bojović.
Prvi put i statistički je dokazano da srećnom braku ne mora da prethodi probni zajednički život. Čak 13 odsto novorastavljenih je to i probalo.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 3
Пошаљи коментар