недеља, 02.08.2015, 20:56 -> 23:23
Otvorena izložba "Oluja - zločin koji se pamti"
Otvorena izložba dokumenata i fotografija o stradanju Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u ratu devedesetih godina. Ministar za rad Aleksandar Vulin poručio je da neće biti tog ideološkog razloga i višeg cilja zbog kojeg bi Srbija zaboravila 250.000 prognanih, pobijenih i nestalih.
Aleksandar Vulin je, otvarajući u Beogradu izložbu "Oluja - zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", istakao da su Srbi postali bolji, hrabriji i mudriji, da znaju da samo istina može da bude garant dobrih odnosa sa susedima, kao i da samo onaj ko ima hrabrost da govori istinu o svom narodu, može da svedoči istinu i o drugom narodu, prenosi Tanjug.
Vulin je poručio da nema tog ideološkog razloga i višeg cilja zbog kojeg će Srbija ikada zaboraviti 250.000 progranih, pobijenih i nestalih Srba tokom i posle "Oluje".
"Nema tog ideološkog razloga i višeg cilja zbog kojeg ćemo prestati da govorimo o ranama svog naroda. A da bismo ih zalečili moramo da ih prepoznamo, pokažemo i zatražimo od sveta da ih razume i prihvati, i barem oćuti u nemom poštovanju kada ih bude video", rekao je Vulin.
Ministar je naglasio da o Srbima ne treba suditi na osnovu istine koja je stvarana da bi se opravdalo razbijanje država i stvaranje novih zemalja.
"Nemojte o nama suditi po istini koja je bila potrebna da bi se opravdala bombardovanja, proterivanja i ubijanja. Sudite o nama po našim živima, kako sada živimo, radimo i stvaramo, kako smo garant mira, jer bez Srbije nema mira, jer bez sposobne, hrabre i snažne Srbije nema ni snažnih i uspešnih država u njenom okruženju", naglasio je Vulin.
"Ne može jedna zemlja da tvrdi da je slobodna, da je demkratska da je civilizovana ako zaboravlja svoje žrtve i ako zaboravlja čitave svoje zemlje"", kaže istoričar Čedomir Antić.
Gradski menadžer Goran Vesić podsetio je da je u toku procedura odabira idejnog rešenja za memorijalni centar posvećen srpskim žrtvama i građanima Srbije koji su stradali za otadžbinu u ratovima 90-ih.
"Nedavno smo završili konkurs, ali nismo izabrali rešenje, jer želimo da taj spomenik koji budemo izgradili na najbolji način oslika sve ono što se desilo našem narodu. Zato želimo zaista najbolje rešenje", rekao je Vesić.
Idejno rešenje, prema njegovim rečima, trebalo bi da bude izabrano do kraja godine, a memorijalni centar izgrađen tokom 2016.
Govoreći o izložbi, Vesić je ocenio da ona pokazuje na najbolji način strahote "Oluje" koja je, kako je rekao, bila "državni zločin".
Poručio je da 1995. Srbija nije mogla da pomogne svom narodu, jer je bila slaba i bez prijatelja, ali da je danas situacija drugačija.
"Danas Srbija postaje sve jača. Ona je zemlja sa prijateljima u svetu, koja može da nametne temu, da spreči da neko obeležava zločin kao veliku pobedu, u koju dolaze evropski državnici. Takva Srbija može da pomogne svim Srbima", rekao je Vesić.
Prema njegovim rečima, upravo zato je važno da svi stanu iza politike Vlade Srbije i premijera Aleksandra Vučića.
"Samo takva Srbija, poštovana i ekonomski jaka, može da se izbori za prava prognanih Srba i svakog Srbina gde god da živi. Zato je važno da sve radimo kako bi naša zemlja ubuduće mogla da ima tu snagu", rekao je Vesić.
Predsednik Koalicije udruženja izbeglica, koje je organizovalo izložbu, narodni poslanik Miodrag Linta istakao je da 20 godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO agresije, stotine hiljada Srba ne može da ostvari svoja osnovna ljudska prava, da vrate svoju imovinu, penzije, radni staž...
"Vlada Srbije vodi principijelnu i ozbiljnu politiku koja se zasniva na insistiranju da sve žrtve moraju jednako da se poštuju, a da svi zločinci moraju da budu kažnjeni, bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost.
Samo je tako moguće ići napred i uspostaviti odnose poverenja i razumevanja među narodima koji žive na ovom prostoru", rekao je Linta.
Posle izložbe, čiji su autori Nenad Antonijević i Veljko Đurić Mišina, održana je i tribina o stradanju Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1990. do 1995, na kojoj su učestvovali i direktor Instituta za savremenu istoriju Momčilo Pavlović i saradnik tog instituta Milan Gulić.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 1
Пошаљи коментар