Читај ми!

Preminuo vladika žički Hrizostom

U Episkopskom dvoru u Kraljevu preminuo je vladika žički Hrizostom. Služio je u crkvama u Čikagu i bio starešina cele Svete Gore. Vladika žički bio je devet godina.

Vladika žički Hrizostom preminuo je posle duge i teške bolesti u Episkopskom dvoru u Kraljevu. Episkop žički biće sahranjen, po sopstvenoj želji, na Zlatiboru u manastiru Rujno. Opelo u crkvi Svetog Save u Kraljevu u četvrtak služiće patrijarh Irinej. Sinod je odlučio da na čelu eparhije žičke privremeno bude vladika šumadijski Jovan.

Episkop Hrizostom (Stolić) rođen je 1939. godine u Rumi gde je završio osnovnu i srednju školu. Po završetku srednje škole odlazi u manastir Dečane, gde je zamonašen i rukopoložen u čin jerođakona i jeromonaha od strane tadašnjeg episkopa raško-prizrenskog Pavla.

Godine 1966. odlazi u Ameriku, gde je na Bogoslovskoj akademiji Svete Trojice u Džordanvilu diplomirao iz liturgijskog bogoslovlja. Po završenim studijama služio je kao paroh u srpskim hramovima u Čikagu i okolini.

Ispunjavajući svoj monaški zavet, odlazi u Svetu Goru, u manastir Hilandar. U ovom manastiru proveo je dvadeset godina. Tu je proizveden u čin arhimandrita od strane carigradskog patrijarha Dimitrija.

Kao zapažen monah bio je prvi epistat (protos) Svete Gore u dva navrata. U manastiru Hilandaru je vršio dužnost bibliotekara. Na tom poslušanju on se stalno duhovno razvijao, uzrastajući i u molitvenom podvigu i intelektualno. Plod njegovog rada u biblioteci jeste knjiga Svetačnik, u dva toma, koju je napisao i objavio na srpskom jeziku, a priredio je i Liturgiju svetog apostola Jakova u prevodu na srpski jezik.

Sveti Arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve, na svom redovnom zasedanju od 14. do 24. maja 1988. godine u Beogradu, izabrao je arhimandrita Hrizostoma za episkopa zapadnoameričkog.

Episkop Hrizostom upravljao je ovom eparhijom do 1992. godine, do izbora za episkopa banatskog. U ovoj eparhiji, pored obnove episkopskog dvora, više hramova i crkvenih zdanja, u neposrednoj blizini Vršca podigao je i manastir Središte. Takođe, razvio je veliku izdavačku delatnost.

Godine 2003. izabran je za episkopa žičkog. Ustoličenje u tron episkopa žičkih u manastiru Žiči izvršio je patrijarh srpski Pavle.

Kao episkop žički, vladika Hrizostom je, uz sveukupnu arhipastirsku službu, pokrenuo snažnu graditeljsku, a povrh svega izdavačku delatnost.

Eparhija je dobila novi Eparhijski centar u Kraljevu kako administracija i druge delatnosti ne bi ometale monaški život u Žiči. Obnovio je zapustele manastire i osvetio mnoge nove crkve, sve u slavu Božju i na duhovnu korist naroda ove Eparhije, u kojoj su stolovali takvi arhijereji kao Jefrem (Bojović), sveti Vladika Nikolaj, German (potonji patrijarh), Vasilije (Kostić) i Stefan (Boca).

U ovoj Eparhiji vladika Hrizostom je obnovio predratni časopis Žički blagovesnik i pokrenuo izdavaštvo, objavljujući izdanja liturgijske, bogoslovske i istorijske sadržine.

Dugo godina bio je urednik kalendara Crkva, glasila Svetog arhijerejskog sinoda. Bio je član Komisije Svetog arhijerejskog sinoda za pripremu izdanja Služebnika, Srbljaka i drugih bogoslužbenih knjiga. Kao priređivač objavio je na srpskom jeziku Sveto Jevanđelje, Apostol, Arhijerejski činovnik, kao i dvanaest tomova Mineja.

Број коментара 28

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 26. април 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом