четвртак, 07.05.2026, 17:55 -> 08:58
Srbija na vezi - portreti: Dragan Radenović
Umetnik, pravnik, filozof - samo su deo bogate ličnosti Dragana Radenovića. Igrao je šah sa papom Jovanom Pavlom Drugim, izlagao u Luvru i Vatikanu, učestvovao u projektu NASA-e "Život u Kosmosu", prvi je srpski umetnik nagrađen u Gran Paleu (Grand Palais), njegova vizija Stiva Džobsa izabrana je među hiljadama radova da krasi prostorije kompanije "Apple“, napisao je knjigu o veštačkoj inteligenciji, sa veštačkom inteligencijom...
Ovo je samo deo biografije Dragana Radenovića, erudite, čoveka sa nekoliko akademskih zvanja i doktorata.
Životni put ga je vodio od rodnog Sarajeva i detinjstva provedenog u Supetru na Braču, preko školovanja u Beogradu, do usavršavanja u Americi i Rusiji gde je kasnije i živeo.
U svom ateljeu na obali Dunava nedaleko od Beograda, Dragan nam je pričao zašto je otišao u Ameriku, kako se našao u čuvenom "Studiju 54", o neobičnom putu od izbacivača iz njujorških diskoteka do profesora i saradnika na čuvenim američkim univerzitetima Harvard i MIT (Massachusetts Institute of Technology). Njegovo intrigantno delo "Raspeće Hristovo" privuklo je pažnju pape Jovana Pavla Drugog i otvorilo mu vrata Vatikana...
Zašto je početkom devedesetih otišao u Rusiju i nastavio tamo da radi kao univerzitetski profesor, kakav je značaj Srba u rasejanju, u čemu je misterija gavrana Anande, prisutnog u Draganovom stvaralaštvu, da li je veštačka inteligencija čovekov partner...
U bogatom opusu Radenovića posebno mesto zauzimaju figure Nikole Tesle i Mihajla Pupina, a radovi posvećeni ovim velikanima krase brojne gradove širom sveta. Njegov vajarski potpis nose i portreti filmskih i istorijskih velikana – od Bate Živojinovića i Kirka Daglasa, preko Sofije Loren i Grejs Keli, sve do Vinstona Čerčila i Vitalija Čurkina.
Radenović je autor i dva holivudska priznanja – statueta Nikole Tesle i Meri Pikford, koje svake godine dodeljuje Internacionalna pres akademija u Los Anđelesu.
Dragan Radenović je član Francuske akademije lepih umetnosti i Ruske akademije umetnosti koju je u 18. veku osnovala carica Katarina Velika. Njegova dela krase trgove, muzeje i privatne kolekcije od Njujorka do Moskve...
Urednik emisije Tamara Drezgić
Коментари