Читај ми!

Vremenska kapsula: Đerdap – put u spoznaju i avanturu

Redakcija za kulturu i umetnost, u okviru dokumentarnog serijala Vremenska kapsula, svakog prvog utorka u mesecu, prikazuje emisije posvećene kulturnoj baštini i kulturi sećanja. Posle emitovanja dokumentarnog serijala Srpske srednjovekovne zadužbine u Severnoj Makedoniji od četrnaest emisija, u utorak 3. februara premijerno će biti prikazana emisija Đerdap – put u spoznaju i avanturu.

Временска капсула

Autor:
РТС

Темељ културног идентитета и историјског континуитета једног народа јесте његова културна баштина. Све оно што су нам оставили преци припада културној баштини и традицији: археолошка налазишта, историјски споменици, сакрални храмови, уметничка дела, библиотеке, архиви, музејски предмети, затим усмена предања, музика и плес, обреди, обичаји, ритуали, стари занати, митови, али и знаменити догађаји и личности из прошлости, као изузетно важан део културе сећања. [ детаљније ]

Povod za emisiju je predavanje koje je Siniša Lekić, kustos Arheološkog muzeja Đerdapa Narodnog muzeja Srbije, održao za posetioce muzeja u Kladovu, s ciljem da podseti na značajne putnike koji su u 18. i 19. veku parobrodom plovili kroz Đerdapsku klisuru. Prvi parobrod koji je 1824. godine prošao kroz Đerdapsku klisuru i stigao do Crnog mora bio je Argo, a nakon toga u većem broju turisti su prolazili kroz Đerdap.

Dunav i njegova živopisna priroda, kao i brojne legende, mitološka bića, veliki događaji i znamenite ličnosti, inspirisali su mnoge graditelje, naučnike, vojnike, umetnike, pisce, domaće i strane putnike, da Dunavu zaveštaju svoja najvrednija i najlepša dela. Među njima su grof L. Marsilji, F. Kanic, A. Kunike, V. Biti i V. Bartlet, Ermini, D. O. Lanselo, S. Stojković... Njihovi zapisi, crteži, gravire, litografije i bakrorezi nastali u 18. i 19. veku jesu dela kojima se danas divimo.

Istros, Mataos, Danubius, Dunarea... samo su neka imena za Dunav, jednu od najvećih, najmoćnijih i najznačajnijih evropskih reka. Od svog izvorišta u podnožju planine Švarcvald u Nemačkoj, Dunav protiče kroz desetak evropskih zemalja, sve do Crnog mora. Jedinstven je po veličanstvenoj klisuri vrtloga - Đerdap koja je nastala pre 4 miliona godina, kada su se na ovom mestu razdvojili planinski masivi Karpata i kada je Panonsko more počelo da otiče na Istok, u Crno more. Poseban je i po tome što se na njegovim obalama u našoj zemlji, već deset hiljada godina, ispisuje istorija podunavskih naroda, o čemu svedoče brojni arheološki lokaliteti, kao što su Vinča i Lepenski Vir. Dunav je jedinstven i po tome što je bio granica jedne od najmoćnijih civilizacija pod čijim nogama je bio čitav zapadni svet. Danas gde Dunav razdvaja dve države Rumuniju i Srbiju, od 1. do 7. veka nove ere bila je granica moćnog rimskog carstva.

U emisiji Đerdap – put u spoznaju i avanturu pored predstavljanja umetničkih dela koja su nam ostavili putnici 18. i 19. veka, a o kojima govori Siniša Lekić, kustos Arheološkog muzeja Đerdapa - Narodnog muzeja Srbije, podsećamo se i velikih graditeljskih i umetničkih ostvarenja koja su nam, hiljadama godina ranije, ostavljale u nasledstvo brojne civilizacije. To su zanimljive i poučne priče o Lepenskom Viru, steni Babakaj, Golubačkoj tvrđavi, izgradnji rimskog puta, Trajanovom putu, Trajanovoj tabli, Sipskom kanalu, ostrvu Ada Kale, Trajanovom mostu...

U emisiji su korišćene ilustracije Arheološkog muzeja Đerdapa - Narodnog muzeja Srbije, Narodne biblioteke Srbije, Biblioteke "Centar za kulturu" Kladovo.

Autor i urednik: Svetlana Ilić

Producent: Milorad Konrad

Organizator: Miloš Milovanović

Grafički dizajner: Dragan Bulović

Muzički urednik: Ana Kulić

Rasvetljivač: Zoran Đorđević

Asistent snimatelja: Dalibor Stanković

Snimatelj zvuka: Zoran Karanović

Dizajner zvuka: Srđan Filipović

Snimatelji: Hadži Vladan Mijailović, Vasko Vasović, Petar Vujanić

Kolor korekcija: Nikola Stankić

Montaža: Aleksandra Virijević Pavlek

 

 

 

 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом