Читај ми!

TV Teatar: Vrhovi Olimpa, prvi deo

I u oktobru, u okviru emisije TV Teatar nastavljamo sa emitovanjem predstave koja je ostavila dubok trag ne samo u istoriji festivala BITEF, već i u našoj opštoj kulturi, imajući u vidu njen uticaj u javnosti, u najvećoj meri ostvaren i zbog emitovanja predstave uživo na našoj televiziji. Reč je o predstavi "Olimp: u slavu kulta tragedije“, reditelja Jana Fabra, u trajanju od 24 sata, odigranoj na Bitefu 2017. godine.

Dvadesetčetvoročasovna predstava "Olimp“ Jana Fabra ima četrnaest delova koje izvodi tridesetak psihofizički sjajno posvećenih i izdržljivih glumaca. Oni su nam doneli značenjski i stilski savremena tumačenja mitova o Edipu, Medeji, Antigoni, Ajantu, Orestu, Odiseju, Dionisu i drugima, istresajući na scenu teme politike, borbe za vlast, žrtava rata, muško-ženskih odnosa, umetnosti, hedonizma. Pored mitova, na Fabrovoj sceni se smenjuju i jezici kojima akteri govore (engleski, francuski, nemački), ali i žanrovi i stilovi igre, od dramskog, plesnog i fizičkog teatra, do operskog i lakrdijskog izraza, uz prisutne sastojke ironijskog kiča, horora, parodije. Fabrov jezik je oživeo avangardno nasleđe, eklektični je eho Artoovog teatra surovosti i i magijske, ritualne prakse.

Kroz slavljenje Dionisa i usplamtelog zanosa njegovih sledbenika, Fabrova izvanredna predstava "Olimp“ slavi život. Ona istovremeno oživljava duh antičkog pozorišta, Dionizijskih svečanosti koje su onda bile ključni društveni ritual. U vezi sa time, prenošenje predstave u celini na Trećem programu naše televizije je bilo u punom dionizijskom duhu. Mediji su danas neka vrsta pandana antičkoj agori, forumu, dok je direktan televizijski prenos Fabrovih Dionizija bio savremeni odjek društvene sveprisutnosti Dionizijskih igara u antičkoj Grčkoj. Kao i Fabrov teatar, one su bile sastavni deo društva, prostor utopije, područje slobode u vremenu neslobode.

U prvoj epizodi će gledaoci moći da vide početak predstave, kao i deo "Eteokle“.

TV režija Miško Milojević

Urednik TV Teatra Ana Tasić

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом