Srbija u Velikom ratu

Dokumentarno-igrani film „Srbija u Velikom ratu" kroz hronologiju događaja opisuje uspehe, podvige, stradanja, i tragediju srpske vojske, države i naroda u Prvom svetskom ratu.

Geopolitički odnosi pred Veliki rat, interesi velikih sila i položaj Srbije, srpski ustupci i austrougarski ratni ultimatum – samo su neke od tema u filmu koji obrađuju sve najzanačajnije trenutke u srpskoj istoriji u periodu od 1914. do 1918. godine.

Osim osvrta na najznačajnije bitke koje je srpska vojska tih godina vojevala (Cerska, Gučevo, Kolubarska bitka, Kajmakčalan, proboj na Doborom Polju...) dokumentarno-igrani film „Srbija u Velikom ratu“ donosi i ne baš tako poznate priče o sudbini srpskih vojnih zarobljenika i civila u logorima širom Evrope. Posebna pažnja posvećena je i životu u okupiranoj Srbiji gde je gotovo četiri miliona stanovnika živelo u bugrskoj i austrougarskoj okupacionoj zoni više od tri godine.

O strahotama i tragediji koja je tih godina zadesila celokupan srpski narod govore najeminentniji srpski ali i inostrani istoričari. Pored najboljih poznavalaca prilika Prvog svetskog rata sa ovog područja, u filmu učestvuju i najpoznatiji poznavaoci Velikog rata u Evropi: profesori sa Kembridža, Sorbone, Lomonosova, univerziteta u Beču...

Film je sniman u 13 zemalja (Srbija, Albanija, Grčka, Makedonija, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Rusija, Tunis i Francuska). Ekipa Radio-televizije Srbije koja je realizovala ovaj film prva je novinarska ekipa koja je posle 100 godina prošla putem kojim je išla srpska vojska u periodu od 1915. do 1918. godine. Snimane su albanske planine i močvare. Na osnovu fotografija iz vremena Prvog svetskog rata birane su lokacije. Identična mesta bitnih događaja zabeležena su i vek kasnije. Snimano je na Krfu, Kajmakčalanu, Solunu, na Dobrom Polju, planinskom vrhu sa koga je izvršen proboj Solunskog fronta.

Snimljeni su skoro svi spomenici i groblja na kojima su ostala da leže tela srpskih vojnika i civila (Zejtinlik, Vojničko groblje u Bitolju, spomen-kosturnica na Kajmakčalanu, Krupnju, Lazarevcu, vojničko groblje u Tijeu kraj Pariza, groblje u Bizerti, Menzel Burgibi...).

Dragocenost filma predstavljaju i kadrovi grobalja srpskih ratnih vojnih zarobljenika i civila u Mauthauzenu, Ašahu, Nežideru, Jindrihovici, Nađmeđeru, Aradu i Sofiji.

Igrane scene u filmu predstavljaju rekonstrukciju važnih istorijskih događaja i one su zasnovane na svedočenjima savremenika koja su ostala zabeležena u istorijskim knjigama ili ratnim dnevnicima. Na taj način i igrane scene, pored autentičnih fotografija i arhivskih kadrova, predstvaljaju svojevstan istorijski dokument.

U igranim sekvencama pojavljuju se najpoznatiji srpski glumci: vojvodu Radomira Putnika igra Voja Brajević, vojvodu Živojina Mišića Branislav Lečić, u ulozi Nikole Pašića pojavljuje se Miki Krstović. U filmu glume i Nikola Rakočević, Srđan Timarov, Ljubivoje Tadić, Branko Jerinić, Vladimir Jocić...

Srpske vojnike u ratnim scenama verno su odigrali pripadnici Specijalne brigade Vojske Srbije, pripadnici Treće brigade Kopnene vojske Srbije kao i budući oficiri, kadeti Vojne Akademije. Simulacije ratnih borbi izvedene su na Pasuljanskim livadama i Deliblatskoj peščari. Prelazak srpske vojske preko albanskih planina sniman je na Kopaoniku.

Dokumentarno-igrani film „Srbija u Velikom ratu” realizovan je u korpodukciji Radio-televizije Srbije i Ministarstva odbrane odnosno Vojnofilmskog centra „Zastava film”. Film je finasiran srdstvima Vlade Srbije u okviru programa obeležavanja stogodišnjice od Prvog svetskog rata a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije.

Dokumentrano-igrani film „Srbija u Velikom ratu“ premijerno je prikazan 15. decembra 2014. (na dan obeležavanja stogodišnjice od Kolubarske bitke). Ponovo će biti prikazan 15. septembra 2025. godine na Prvom programu RTS-a povodom obeležavanja dana kada su srpski vojnici probili Solunski front.

Autor dokumentarnog filma: Slađana Zarić

Reditelj: Ivana Stivens

Novinar istraživač: Vesna Ilić

Direktor fotografije: Petar Vujanić

Kamera: Bojan Danilović i Ivan Vasiljević

Scenograf: Snežana Popović

Kostimografi: Nevena Milovanović i Biljana Mihailović

Snimatelj zvuka: Branimir Stojanović

Dizajner zvuka: Bojan Mangović

Grafički dizajner: Borko Ćirić

Kompozitor: Vladimir Tošić

Montaža: Marija Bogičević i Mirjana Mitrović

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом