уторак, 14.10.2025, 21:14 -> 12:59
Vremenska kapsula-Zadužbina kralja Petra
Petar Karađorđević je rođen u Beogradu, 29. juna po starom, odnosno 12. jula po novom kalendaru 1844. godine, na Petrovdan, kao četvrto od petoro dece, kneza Aleksandra i kneginje Perside, ćerke ustaničkog vojvode Jevrema Nenadovića.
Istorija ga pamti kao dobrog vojnika i razumn+og političara, kao čoveka koga su krasile dobrota i rodoljublje. Za njegovu vladavinu vezuje se osnivanje prvih demokratskih institucija u Srbiji. Petar I je bio unuk velikog vožda Đorđa Petrovića Karađorđa, rodonačelnik dinastije Karađorđević i jedini ustavotvorni i parlamentarni monarh u pravom smislu te reči, u istoriji Srbije. Bio je jedan od najvoljenijih srpskih vladara, kralj Oslobodilac, Stari kralj i Čika Pera.
Emisija Zadužbina kralja Petra osvetljava jedan veoma važan period u životu kralja Petra I Karađorđevića. Povratkom u zemlju i stupanjem na presto 1903. godina kralj Petar ispunjava zavet svojih predaka i obnavlja Karađorđev grad, crkvu, vinograde i vinariju u Topoli. Na vrhu Malog Oplenca on gradi Crkvu Svetog Đorđa i mauzolej Karađorđevića. Uzor za svoju zadužbinu kralj je tražio u mnogim sličnim vladarskim mauzolejima koje je imao priliku da vidi po Evropi, ali sa željom da njegova ideja o monumentalnosti hrama u srpsko-vizantijskom stilu, bude jedinstvena i neponovljiva.
Raskošno petokupolno rešenje oplenačke crkve u obliku slobodnog krsta, arhitekte Koste J. Jovanovića, zadivilo je kralja. Ubrzo je prema njegovim planovima 1. maja 1910. godine početa gradnja kraljevskog mauzoleja. U naredne dve godine crkva je bila pod kupolama, a fasada pokrivena belim mermerom koji je dopremljen sa obližnje planine Venčac. Međutim, radove na crkvi prekinuli su Balkanski i Prvi svetski rat. Austrougarska vojska je 1915. godine porobivši Srbiju stigla i do oplenačke crkve koju je opljačkala, a grobove u kripti oskrnavila.
Gradnja crkve je trajala više od dvadeset godina, ali kralj Petar nije dočekao da vidi svoju zadužbinu završenu. Posle njegove smrti 1921. godine o gradnji mauzoleja brinuo je njegov sin Aleksandar.
Unutrašnjost oplenačkog hrama prekrivena je raskošnim mozaicima i najlepšim kopijama freskama iz preko 60 srednjovekovnih manastira sa prostora Srbije, Makedonije i Svete Gore. Izrađeno je 725 kompozicija sa 1.500 figura. Tri i po hiljade metara kvadratnih površine dekorisano je sa 40 miliona kockica u 15 000 nijansi boja, u raskošnoj tehnici italijanskog mozaika.
Autorka i urednica serijala: Svetlana Ilić
Stručni konsultant: prof. dr Čedomir Antić
Коментари