Signal star stotinu godina – od probnog koncerta do redovnih programa
Tokom svoje burne istorije Radio Beograd se prilagođavao i televiziji i internetu, bežičnoj tehnologiji, a danas i izazovu koji predstavlja veštačka inteligencija. U novi vek postojanja Radio Beograd ulazi s kreativnim i kvalitetnim programom, dok u tehničkom pogledu ide u korak sa svetom poštujući najviše standarde u profesionalnom i u ljudskom smislu, na čemu ovaj medij i zasniva svoj rad.
Pre tačno stotinu godina, 19. septembra 1924, inženjeri Mihailo Simić i Dobrivoje Petrović emitovali su „probni radio-koncert” iz studija u Knez Mihailovoj 42, preko odašiljača u Rakovici. Zbog velikog interesovanja, koncert je ponovljen 26. septembra.
Od 1. oktobra 1924, na talasnoj dužini 1.650 m, utorkom, četvrtkom i subotom od 18.45 do 19.45 emitovan je program „Koncerti, berzanski izveštaji i ostale novosti”.
Radio Pariz počeo je sa radom samo šest meseci ranije, a istog dana kada i Radio Beograd prvi put se oglasio i Radio Beč. Tek godinu kasnije nastali su Radio Moskva i Radio Tokio.
U periodu od 1924. do 1929. godine radijski poslenici postepeno su ovladavali tehnikama prenosa i kreiranja programa.
U nedelju, 24. marta 1929. godine, iz prostorija na drugom spratu zdanja SANU, počelo je redovno emitovanje programa Radio Beograda. Program u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji najavila je Jelena Bilbija Lapčević čuvenom rečenicom ‒ ,,Ovde Radio Beograd!”
Hor pevačkog društva „Obilić” otpevao je nacionalnu himnu, a glumci Narodnog pozorišta odigrali su prvu srpsku radio-dramu „Đakon Stefan i dva anđela”. Iste godine emitovan je prvi radio-prenos fudbalske utakmice, samo tri godine posle prvog sportskog radio-prenosa u svetu.
Početak utakmice BSK–Jugoslavija prenosio je reporter Rade Stoilović, sekretar Beogradskog loptačkog podsaveza, a kasnije Dimitrije Stefanović Maratonac, službenik Radio Beograda.
Tokom 1937. godine počelo je emitovanje desetominutne informativne emisije Radio Beograda „Aktuelni čas”, a iste godine osnovan je Simfonijski orkestar Radio Beograda.
U nemačkom napadu na Beograd 6. aprila 1941. godine bio je bombardovan i Radio Beograd, koji se nalazio u zgradi Srpske akademije nauka i umetnosti, a tokom Drugog svetskog rata je prestao sa radom. Tokom rata, nemačka okupaciona stanica „Sender Belgrad” emitovala je program iz prostorija nekadašnje Kratkotalasne stanice Centralnog presbiroa Kraljevine Jugoslavije.
Posle oslobođenja, 10. novembra 1944. godine, glumac Narodnog pozorišta Ljubiša Jovanović oglasio je početak rada stanice rečima ‒ „Govori slobodni Radio Beograd. Smrt fašizmu – sloboda narodu!”
Jedna od najslušanijih i najdugotrajnijih emisija „Veselo veče” prvi put je emitovana 6. marta 1949. Početkom pedesetih godina dvadesetog veka nastale su i emisije „Dnevnik” i „Sportski žurnal”.
Od 9. februara 1958. u etru se javlja Drugi program Radio Beograda, a Treći programa počinje sa radom 1965. godine. Program Beograd 202 prvi put se oglasio 1969. godine.
Radio Beograd je do danas zadržao kvalitetni dečji, dramski, kulturni, informativni i muzički program, ali i sve ostale programe koji čine suštinu radija. Od 18. septembra 2019. godine tematski kanali Radio Beograda ‒ RTS Pletenica (narodna muzika), RTS Rokenroler (pop i rok muzika), RTS Džuboks (evergrin muzika) i RTS Vrteška (kanal za decu) ‒ emituju se na multimedijalnoj platformi RTS Planeta. Pokretanje te medijske usluge prati digitalizaciju Zvučnog arhiva Radio Beograda.
Programi tematskih kanala Radio Beograda emituju se i u mreži DAB+. Od 2023. godine dostupni su i na aplikaciji RTS Zvuk, gde se na jednom mestu može čuti ono najbolje iz produkcije zvuka Javnog medijskog servisa Srbije. Aplikacija je besplatna i dostupna svim korisnicima mobilnih telefona koji imaju operativne sisteme Android ili iOS.
U godini jubileja pokreće se peti tematski kanal Radio Beograda ‒ RTS Džezer (džez muzika) 18. septembra 2024. godine.
Koračajući u drugi vek svog postojanja, Radio Beograd predstavlja respektabilnu medijsku kuću koja ispunjava svoju ulogu u okviru Javne medijske ustanove RTS.
Radio Beograd neguje jezičku i govornu kulturu, svakodnevno informiše o svim društvenim fenomenima i na taj način nastavlja da održava postojeće i postavlja nove standarde radiofonijskog stvaralaštva.
Коментари