недеља, 20.04.2025, 06:38 -> 15:10
Hristos vaskrse!
Pravoslavni vernici širom sveta slave Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik, dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih. Uskrsnuće sina Božijeg temelj je hrišćanske vere, obnova života, simbol neuništivosti duha i pobede života nad smrću.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobedu vere i života nad smrću.
Iako se običaji za ovaj praznik razlikuju od kraja do kraja ono što svima treba da bude zajedničko su – liturgija, pričest i molitva.
Posle sedam nedelja Velikog posta, mnogi vernici danas su se pričestili. Značaj pričešća je u tome što je to jedini način da delimo život koji nam je Bog darovao svojim vaskrsenjem.
Na Vaskrs se služi mrsna trpeza, a po pravilu prvo se uzima crveno obojeno jaje. Crvena boja s jedne strane predstavlja stradanje i patnju, ali sa druge strane radost. Baš kroz tu golgotu i vaskrsenje prepoznajemo da istinska radost biva tek nakon stradanja. Jaja simbolizuju rođenje i simbol su života.
Na trepezi je obavezna ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastaje veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Prilikom kucanja izgovara se "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse".
Jedan od običaja je da se na Vaskrs jedu jagnjetina i govedina, jer jagnje simboliše samog Isusa, a ovo je jedna od četiri simbolične životinje koje su se javile u vizijama proroka Jezekilja i apostola Jovana Bogoslova.
Vaskrs je porodični praznik i slavi se u krugu ukućana. U nekim delovima Srbije domaćice danas spremaju posebne lepinje u obliku venca sa jajetom umetnutim unutra, poznate kao kovržnjak, koje se razmenjuju sa prijateljima.
Na uskršnje jutro deca se trljaju crvenim jajetom po licu da bi bila zdrava, a devojke umivaju vodom u koje je potopljeno jaje kako bi tokom godine bile rumene.
Svako ko danas dođe u kuću dobija jaje na poklon, a jaja se daruju i kada se ide u goste.
Na Vaskrs valja ustati u ranu zoru, ali ne treba zaspati pre ponoći jer će se, prema verovanju, u protivnom spavati celog leta i ništa se neće postići.
Vaskrs je pokretan praznik koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.
Slavi se tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obeleženi Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.
Tradicionalno, vernici se do Spasovdana pozdravljaju sa Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse.
Коментари