Gračac - drugi talas odlaska

Slaba razvijenost u privrednom sektoru, nemogućnost trajnog zaposlenja i niz negativnih faktora u poslednjih par godina nisu samo zaustavili povratak stanovništva u ove ličke krajeve, već su znalajno ubrzale migracije mlađe populacije koja se pre desetak godina odlučila na povratak.

Znatan broj povratnika u južnoj udolini Like, podno planine Velebit, verovao je u turistički potencijal i industrijski razvoj ovog kraja.

„Projekti se rade, recimo za speleološki park, vezan za Velebit ovde, pored Gračaca. Možda je to jedan od najvećih projekata na celom području., preko 20 milijuna kuna. Zatim ljudi rade etno-sela, imamo festival koji niko u okolini nema, gde dođe oko 10000 ljudi, uglavnom stranaca...Tako da ne bih rekao da ničega nema. Ima, ali to nije dovoljno da većina ljudi od toga živi", kaže Milan Tankosić, zamenik načelnika opštine Gračac.

Povratak stanovništva stao je pre punih 10 godina. U tom periodu većinom je završena državna obnova i ostvarena većina prava na tom polju povratka. Međutim, po rečima i samog Tankosića, ljudima za ostanak nisu dovoljni samo 4 zida. Malobrojni su oni koji svojim primerom svedoče o mogućem opstanku, dok je većinu napustio početni optimizam.

„Oni su bili 6 meseci, godini dana, gledali da se zaposle, nisu našli priliku, pa ponovo otišli. Ovo sad što se dešava, to je drugi talas odlaska, i bojim se da će on po pitanju ljudskih resursa kompletno osiromašiti opštinu", kaže Tankosić.

Iako je u odnosu na preratni period, u samom Gračacu, kompletno izmenjena struktura stanovništva, međuljudski odnosi definišu se kao korektni, ali bez preteranog zajedništva. Najveći problem, bar za srpsku zajednicu i danas je zastupljenost u državnim institucijama i posao u javnom sektoru.

„Ne znam da li u njima ima ijednog pripadnika srpske manjine, a možda sve ukupno stotine većinskog naroda radi u njima. To je totalni disbalans u odnosu stanovništva. Mislim da na tome treba raditi, ne u smislu moranja, teranja...to bi bilo zdravo za opštinu", kaže Tankosić.

U samom centru Gračaca među fotografijama starog grada, u redovima koje krase više od 16000 naslova odiše jedna sasvim druga atmosfera. Bogatstvo kulture i istorijskog nasleđa čitavog ličkog kraja, brižno se neguje u gradskoj biblioteci.

„Ponosimo se sa tim slikama, a te slike govore o Gračacu u prošlosti Gračaca, a samim tim i o budućnosti Gračaca. Ako ne poštujemo prošlost, ne znamo kakva će nam biti budućnost", kaže Božidar Drobac, direktor biblioteke Gračac.

Različitim aktivnostima iz oblasti kulture i projektima koji se sprovode tokom čitave godine trude se, kažu, da ne razmišljaju o negativnom trendu odlaska stanovništva.

„Mi se trudimo da na našem području kultura bude prepoznatljiva. Sama knjižnica ima aktivnosti sa kojima pokušavamo privući klijente, da i oni budu direktni učesnici sredine u kojoj se živi i u kojoj se radi", kaže Drobac.

Kako kažu u Gračacu, ni dolazećih sto godina sa postojećim opštinskim proračunima ne bi ih vratilo u preratni period, bar kada se radi o infrastrukturi, elektrifikaciji, i svim prednostima koje su tada uživali.

Ipak, za bolju budućnost ima nade, a za to su potrebni ljudi, njihova angažovanost u stvaranju novih projekata, pokretanje EU fondova, pa i udruživanje malih poljoprivrednika i proizvođača. Potencijala ima, ali za njihovo korišćenje treba se pokrenuti i odustati od trenutne i sveopšte vladavine pesimizma.