среда, 26.06.2024, 18:01 -> 18:41
Isidora - nedopričana priča
Isidora Sekulić bila je srpski prozni pisac, romanopisac, esejist, poliglot, likovni kritičar i akademik. Rođena je u Mošorinu 16. februara 1877. godine, a umrla u Beogradu 5. aprila 1958. godine. Prva je žena članica Srpske akademije nauka i umjetnosti.
Isidora je bila počasni predsednik srpskog PEN-a, predsednik UKS i potpredsednica Jugoslovenskog udruženja književnika.
Njeno delo jođ odiše svežinom i nedovoljnom istraženošću, a pažnju javnosti privukla je tek štampana knjiga o njenim prvim proznim delima "Saputnici" i "Pisma iz Norveške" Jovana Delića, redovnog profesora i šefa katedre za srpsku i jugoslovensku književnost na beogradskjom Filološkom fakultetu.
"Za mene su te prve dve knjige nešto što je beskrajno pomerilo unapred srpsku prozu. "Saputnici" su najavili ono što će doći sa Crnjanskim, to je mešanje poezije i proze, lirizacija proze, i ono što će doći sa Kišom ili Pekićem ili pre toga sa Ivom Andrićem, to je esejizacija", kaže prof. Jovan Delić.
Isidora Sekulić je doktorirala 1922. godine u Berlinu, govorila je 7 jezika, a u nizu polja interesovanja zanimljiv je njen odnos, tj.duboka odanost Njegošu.
"Dve velike misaone figure i pesničke koje su je obuzimale bili su Njegoš i ja bih rekao, Gete. Ona je znala svetske jezike, veoma dobro je bila upućena u svetsku književnost, paralelno je pisala o domaćoj i svetskoj književnosti, ali ključna figura, pitanje da li samo poetska, u njenom svetu bio je Njegoš. Njena knjiga o Njegošu "Knjiga duboke odanosti", kako ju je nazvala,zapravo pokazuje kako je to knjiga neka vrsta divljenja i odanosti, i da je ono što piše o Njegošu neka vrsta himne, odnosa koji je himnički i idolopoklonički", kaže profesor Jovan Delić.
Posebno aktuelan Isidorin odnos prema Kosovskom zavetu, gde ona kaže-Kosovo nit je nestalo nit je prestalo, niti će ikada dok je nas.
"Ona je veliki ljubitelj te naše tradicije i dobro je znala šta znači kosovsko nasleđe, kosovska legenda, kosovski zavet, a zna se dobro gde je Obilića poljana, ko ju je imenovao, gde je Obilića medalja, ko ju je skovao, izmislio i dodeljivao, zna se ko su ključni junaci "Gorskog vijenca", to su ne samo oni koji se tu pojavljuju, već oni o kojima se peva, a to je pre svega Miloš Obilić kao ključni junak", kaže profesor Delić.
Isidora Sekulić je u stvari jedna nedopričana, beskrajna priča koja dopire iz zdenca prošlosti, prožima sadašnjicu i proteže se i nadvija nad budućnošću srpske kulture i naroda.
Коментари